I nakon što su 32. olimpijske igre u Tokiju (ustvari, 29. održane) službeno okončane, još ćemo se malo pozabaviti njima. Čitavo trajanje ovih Igara borbu za vrh ljestvice zemalja-osvajača medalja borile su se dvije države, očekivano – SAD i Kina. Iako se očekivalo da bi Kina drugi put u povijesti mogla uzeti najviše zlatnih medalja na ljetnim olimpijskim igrama (prvi put u Pekingu 2008.), posljednjeg dana ih je prestigao sveprisutni SAD koji je još jednom imao najviše sportašica i sportaša, njih čak 613.
Košarka, odbojka i biciklizam donijeli im konačnu pobjedu
Amerikanci su iskoristili svoju moć u ekipnim sportovima osvojivši posljednjeg dana, dakle jučer, dva zlata u takvim sportovima: ženskoj odbojci i ženskoj košarci. Još im se pridodala i biciklistica Jennifer Valente s još jednim zlatom, što je na kraju iznosilo 39 zlatnih odličja za američku delegaciju. Kinezi jučer nisu osvojili niti jedno zlato. Tek jedno srebro boksačice Li Qian čime su prepustili čelnu poziciju tablice medalja SAD-u, i to sa samo jednim zlatom manje. Čuli smo priče kako u Kini nisu zadovoljni rezultatima svojih sportašica i sportaša koji su Igre završili ispod očekivane granice od 100 medalja. Osvojili su ih 88. Navodno će ih kazniti zbog „slabog” konačnog zbira odličja, no još nam preostaje saznati hoće li to biti, uistinu, tako.
18. put uzeli najviše zlata
Po broju osvojenih medalja, SAD je neprikosnoven na ljetnim igrama još od Atlante 1996. godine, a to su bile prve Igre nakon raspada Sovjetskog saveza. Za vrijeme njihovog postojanja, SSSR je bio taj „neprikosnoveni”, kojemu čak niti SAD nije mogao parirati. Trenutno Amerikanci nemaju prave protivnike, iako su Kinezi u Tokiju pokazali kako se mogu ravnopravno boriti s nacijom koja redovito šalje najviše svojih sportaša na olimpijske igre. Ukratko, ovo je SAD-u 18. put da je „pobijedio” po broju zlatnih medalja na ljetnim igrama, a 16. put po broju svih odličja. U nastavku pogledajte tablicu zemalja koje su uzele najviše zlata i najviše medalja na pojedinim ljetnim olimpijskim igrama od onih prvih modernog doba u Ateni 1896. godine…
| IGRE | NAJVIŠE ZLATA | NAJVIŠE MEDALJA |
|---|---|---|
| Atena 1896. | SAD – 11 | Grčka – 46 |
| Pariz 1900. | Francuska – 27 | Francuska – 102 |
| St. Louis 1904. | SAD – 78 | SAD – 234 |
| London 1908. | Velika Britanija – 56 | Velika Britanija – 146 |
| Stockholm 1912. | SAD – 25 | Švedska – 65 |
| Antwerpen 1920. | SAD – 41 | SAD – 95 |
| Pariz 1924. | SAD – 45 | SAD – 99 |
| Amsterdam 1928. | SAD – 22 | SAD – 56 |
| Los Angeles 1932. | SAD – 41 | SAD – 103 |
| Berlin 1936. | Njemačka – 33 | Njemačka – 89 |
| London 1948. | SAD – 38 | SAD – 84 |
| Helsinki 1952. | SAD – 40 | SAD – 76 |
| Melbourne 1956. | SSSR – 37 | SSSR – 98 |
| Rim 1960. | SSSR – 43 | SSSR – 103 |
| Tokio 1964. | SAD – 36 | SSSR – 96 |
| Mexico City 1968. | SAD – 45 | SAD – 107 |
| Munchen 1972. | SSSR – 50 | SSSR – 99 |
| Montreal 1976. | SSSR – 49 | SSSR – 125 |
| Moskva 1980. | SSSR – 80 | SSSR – 195 |
| Los Angeles 1984. | SAD – 83 | SAD – 174 |
| Seoul 1988. | SSSR – 55 | SSSR – 132 |
| Barcelona 1992. | ZND* – 45 | ZND* – 112 |
| Atlanta 1996. | SAD – 44 | SAD – 101 |
| Sydney 2000. | SAD – 37 | SAD – 93 |
| Atena 2004. | SAD – 36 | SAD – 101 |
| Peking 2008. | Kina – 48 | SAD – 112 |
| London 2012. | SAD – 46 | SAD – 104 |
| Rio de Janeiro 2016. | SAD – 46 | SAD – 121 |
| Tokio 2021. | SAD – 39 | SAD – 113 |
Devet puta su domaćini Igara odnijeli najviše zlata (Francuska 1900., SAD 1904., Velika Britanija 1908., SAD 1932., Njemačka 1936., SSSR 1980., SAD 1984., SAD 1996. i Kina 2008.), a deset puta najviše medalja (Grčka 1896., Francuska 1900., SAD 1904., Velika Britanija 1908., Švedska 1912., SAD 1932., Njemačka 1936., SSSR 1980., SAD 1984. i SAD 1996.)
Najneuspješniji domaćin ljetnih igara, a ujedno i jedini koji nije na “svojim” Igrama osvojio zlato, je Kanada u Montrealu 1976. godine. Natjecanja su okončali s ukupno 11 medalja (pet srebra i šest bronca), ali bez zlatnog odličja.
