Na dan kada se obilježila 30. godišnjica otvaranja ljetnih Olimpijskih igara u Barceloni, 25. srpnja, započeli smo s velikim obilježavanjem tri desetljeća otkada je Hrvatska kao samostalna i suverena zemlja stupila na sportsku kartu svijeta.
Upravo na dan kojeg s razlogom slavimo kao najveći u modernoj hrvatskoj povijesti, u spomen na 5. kolovoza 1995., odlučili smo provesti anketu u kojoj ćemo Vas pitati za mišljenje koji je najveći hrvatski sportski uspjeh postignut te slavne 1995. godine. U nastavku slijedi pet najvećih uspjeha hrvatskog sporta koje smo odabrali, a na Vama je da glasate u anketi ispod koji je najveći. Glasati možete do nedjelje kada će biti objavljeni konačni rezultati…
Svjetsko srebro muške rukometne reprezentacije
Brončani s Eura održanog godinu ranije stigli su na Island napraviti velike stvari. Okosnica ekipe ostala je ista, sa Zdravkom Zovkom koji je posljednji put poveo reprezentaciju na veliko natjecanje, prije nego što će ga naslijediti veliki Abas Arslanagić. Skupina je prijeđena s manjim problemima. Iznenađujući je bio poraz od Češke, no i više nego ugodna pobjeda nad Rusijom, tada aktualnim svjetskim prvacima i europskim viceprvacima. U osmini finala smo muku mučili s Tunižanima koje smo prošli tek nakon sedmeraca. Bila je to dobra opomena za još jednu afričku ekipu koja je uslijedila u četvrtfinalu – Egipat. Egipćani su razbijeni s +14, a potom je upisana jedna od najvećih pobjeda u povijesti naše reprezentacije. S druge strane stajala je Švedska, europski prvak i olimpijski doprvak. Posebno je pamtljiva prva dionica koja je otišla na našu stranu s +9! U našem prvom svjetskom finalu zapali su nas Francuzi pokazavši nam tko će nam u nadolazećim godinama raditi najviše problema na velikim natjecanjima. Bio je to prvi svjetski naslov njihovih rukometaša, ali i prvi uopće u povijesti francuskih ekipnih sportova!
Igrali su: Zvonimir Bilić, Irfan Smajlagić, Valter Matošević, Patrik Ćavar, Tomislav Farkaš, Venio Losert, Slavko Goluža, Vlado Šola, Goran Perkovac, Iztok Puc, Nenad Kljaić, Bruno Gudelj, Zlatko Saračević, Vladimir Jelčić, Alvaro Načinović, Mirza Šarić. Izbornik: Zdravko Zovko
Prvi krug
1. kolo: Slovenija 26:24
2. kolo: Maroko 33:21
3. kolo: Češka 25:27
4. kolo: Rusija 25:20
5. kolo: Kuba 31:27
Drugi krug
Osmina finala: Tunis 29:28 (7m)
Četvrtfinale: Egipat 30:16
Polufinale: Švedska 28:25
Finale: Francuska 19:23
Europska titula u superteškoj kategoriji Željka Mavrovića
Samo dvije godine nakon što se otisnuo među profesionalne boksače, Željka Mavrovića čekala je najveća borba karijere. Dobio je priliku boriti se u Francuskoj protiv domaćeg borca, Christophea Bizota, za europski pojas u superteškoj kategoriji. “Šaka sa Srednjaka” uspjela je 11. travnja 1995. godine nešto što nije pošlo za rukom niti jednom hrvatskom boksaču. Tehničkim nokautom u 11. rundi došao je do najvećeg uspjeha karijere. Kasnije je čak šest puta uspješno obranio titulu, a na europskom tronu proveo je čak tri godine. Sigurno bi se ondje zadržao još i dulje da nije objesio rukavice o klin nakon poraza od Lennoxa Lewisa. Na tronu ga je naslijedio Vitalij Kličko…
Sve obrane europskog naslova
09.12.1995. Przemyslaw Saleta (Polj) – nokaut u 1. rundi
20.04.1996. Christophe Bizot (Fra) – sudačka odluka nakon 12 rundi
02.11.1996. Clifton Mitchell (UK) – tehnički nokaut u 2. rundi
15.02.1997. Julius Francis (UK) – tehnički nokaut u 8. rundi
12.07.1997. Lajoš Eros (Mađ) – tehnički nokaut u 5. rundi
18.10.1997. Vincenzo Cantatore (Ita) – tehnički nokaut u 4. rundi
Europsko srebro ženske odbojkaške reprezentacije
Kakva je to bila reprezentacija. Barbara Jelić, Irina Kirilova, Elena Čebukina, Nataša Osmokrović,… Izbornik Ivica Jelić, otac naše najbolje odbojkašice ikada, Barbare, sredinom 90-ih dobio je pojačanje u vidu sjajnih sovjetskih odbojkašica. Čebukina i Kirilova osvojile su sa SSSR-om sve što se dalo osvojiti, a potonja je na SP-u 1990. bila proglašena i za najbolju odbojkašicu turnira. Fenomenalno su “sjele” Barbari Jelić koja je sa sovjetskim kolegicama krenula po europsko zlato. U skupini je tek jedna utakmica otišla u pet setova, ona protiv Nizozemske, te je upisano pet pobjeda. Već smo vidjeli naše djevojke u finalu s Rusijom, no u polufinalu Ruskinje su podbacile protiv domaćih Nizozemki koje su naposljetku slavile i europski naslov protiv Hrvatske. Jedino je drugi set bio napet, ostatak je otišao glatko na nizozemsku stranu. Bilo je to prvo od tri uzastopna europska srebra naše ženske odbojkaške reprezentacije.
Igrale su: Irina Kirilova, Elena Čebukina, Barbara Jelić, Slavica Kuzmanić, Snježana Mijić, Vanesa Sršen-Kumar, Gordana Jurcan, Nataša Osmokrović, Dušica Kalaba, Željka Jovičić, Mirjana Ribičić, Tajana Andrić. Izbornik: Ivica Jelić
Prvi krug
1. kolo: Turska 3:0
2. kolo: Bugarska 3:1
3. kolo: Češka 3:0
4. kolo: Nizozemska 3:2
5. kolo: Italija 3:1
Završnica
Polufinale: Njemačka 3:0
Finale: Nizozemska 0:3
Europska bronca muške košarkaške reprezentacije
“Samo ne opet ta bronca. Želimo nešto više”, bio je usklik cijele nacije uoči puta u Grčku. Nitko tada nije mogao niti slutiti da bismo u nadolazećem razdoblju medaljom bilo kakvog sjaja bili i više nego zadovoljni. Nakon brončanih odličja na EP-u 1993. i SP-u 1994., tražilo se nešto više na novom EuroBasketu. Nakon kaljenja na poziciji pomoćnika, ulogu izbornika preuzeo je tada 36-godišnji Aleksandar Petrović, najmlađi izbornik na čitavom turniru. Prvi krug okončan je s maksimalnim učinkom od šest pobjeda, iako je dvoboj s Rusima bio izuzetno zanimljiv (završen nakon produžetka). U četvrtfinalu je apsolvirana Italija koja se pokazala jako tvrdom u prvom dijelu, no ponovno se polufinale pokazalo kobnim. “Uništili” su nas Sabonis i kasniji MVP turnira, Marčiulionis. Odlično su se snašli u “run and gun” igri drugih 20 minuta, ostavivši naše košarkaše na –10. Iako “Aco” nije mogao računati na Kukoča, Komazeca i Rađu u borbi za novu broncu, ondje su ponovno “pali” Grci. Ovoga su se puta nešto bolje držali, izgubivši u konačnici s –5. Toni Kukoč izabran je u idealnu petorku EP-a, a nepravdom možemo smatrati izostanak Arijana Komazeca iz te iste petorke. Komazec je nastavio tamo gdje je stao godinu ranije u Kanadi. Pamti se i famozni silazak s postolja gdje su se prvi put našli igrači iz Srbije i Crne Gore, i to na najvišoj stepenici. Na to postolje više se nismo vratili…
Igrali su: Josip Vranković, Velimir Perasović, Arijan Komazec, Toni Kukoč, Vladan Alanović, Ivica Marić, Ivica Žurić, Stojko Vranković, Alan Gregov, Veljko Mršić, Dino Rađa, Davor Pejčinović. Izbornik: Aleksandar Petrović
Prvi krug
1. kolo: Slovenija 91:83
2. kolo: Rusija 100:94 (nakon produžetka)
3. kolo: Španjolska 80:70
4. kolo: Turska 90:68
5. kolo: Finska 92:77
6. kolo: Francuska 81:72
Završnica
Četvrtfinale: Italija 71:61
Polufinale: Litva 80:90
Za broncu: Grčka 73:68
Nogometaši Hajduka u četvrtfinalu Lige prvaka
Splićani su te sezone bili apsolutni vladari hrvatskog nogometa. Osvojili su sve što su mogli na domaćem planu, a u Europi su se prvi put nakon 15 godina plasirali među osam najboljih klubova. Kovao se uoči početka te sezone jaki, moćni Hajduk. Vratile su se neke stare face, dovodila su se pojačanja, čitava Dalmacija živjela je svake sekunde za Hajduk. Zahvaljujući osvojenom prvenstvu sezonu ranije, osiguran je plasman u jedino pretkolo za Ligu prvaka. Nakon gostujućih 1:0 protiv varšavske Legije, Poljaci su podlegli pritisku punog Poljuda stradavši s 0:4. Nezgodna skupina s Benficom, Steauom i Anderlechtom uspješno je odrađena za povijesni plasman u četvrtfinale Lige prvaka. Ondje je, ipak, prejak bio Ajax, kasniji osvajač natjecanja.
Igrali su: Tonči Gabrić, Vatroslav Mihačić, Zoran Slavica, Sandro Tomić, Haris Avdić, Stipe Balajić, Joško Bilić, Darko Butorović, Mirsad Hibić, Vik Lalić, Karol Praženica, Igor Štimac, Robert Vladislavić, Damir Vuica, Zoran Vulić, Stjepan Andrijašević, Aljoša Asanović, Darko Jozinović, Ivan Jurić, Tonči Martić, Damir Matulović, Mario Meštrović, Nenad Pralija, Milan Rapaić, Goran Vučević, Kazimir Vulić, Mario Bazina, Tomislav Erceg, Renato Jurčec, Ivica Mornar, Sead Seferović. Trener: Ivan Katalinić
Kvalifikacije
Doigravanje: Legia Varšava 1:0, 4:0
Grupna faza
Benfica 0:0, 1:2
Steaua 1:0, 1:4
Anderlecht 2:1, 0:0
Završnica
Četvrtfinale: Ajax 0:0, 0:3
Najveći hrvatski sportski uspjesi po godinama od 1992. godine (Vaš izbor)
- 1992. olimpijsko srebro muške košarkaške reprezentacije
- 1993. obrana naslova europskog prvaka rukometaša Zagreba
- 1994. svjetska bronca muške košarkaške reprezentacije
- 1995. ?
Sretan Vam dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja!
Neka se pamti i spominje…
