Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998. protekle su u velikim oscilacijama, najvećim vrtlozima za hrvatsku nogometnu reprezentaciju. Nakon odličnog nastupa na premijernom velikom natjecanju, onom u Engleskoj, očekivao se nastavak sjajnih igara. Međutim, realnost je bila drugačija…
Od ruba ispadanja do prolaska moćne Ukrajine
Iako su spomenute kvalifikacije započele razbijanjem Bosne i Hercegovine u Bologni rezultatom 4:1, jesen 1996. i proljeće 1997. donijeli su domaće remije koji su nam znatno smanjili šansu za plasmanom na Mundijal. Grčka 1:1, Danska 1:1, Slovenija 3:3. Pobjeda nad Grcima u Thessalonikiju bila je imperativ. Davor Šuker golom u 74. minuti donio je možda i ključnu pobjedu u kvalifikacijama, no tu patnjama nije bio kraj. U rujnu 1997. na Maksimiru je gostovala BiH koja je i povela autogolom Ladića. Dogodio se preokret preko Bilića i Marića, no Salihamidžić početkom drugog dijela ponovno vraća stvari na početak. Nezadovoljstvo je bujalo Maksimirom, tražila se smjena Blaževića uz ono famozno skandiranje “Ćiro, ped*ru”. U trenucima kada je komentator, Ivica Blažičko, već otpisivao “Ćiru” s klupe reprezentacije, Boban se sjajno snalazi malo unutar šesnaesterca i klizećim udarcem iz okreta posprema loptu u mrežu za konačnih 3:2.
Porazom od Danske u Kopenhagenu izgubljena je svaka nada za prvom pozicijom u skupini i izravnim prolaskom na SP. Nužno je bilo svladati Sloveniju u Ljubljani u posljednjem kolu, a od identične važnosti bilo je i da Grci ne pobijede Dansku na svom terenu. “Vatreni” su već do 50. minute imali velikih 3:0, a svoj dio posla odradila je Danska odigravši 0:0 s Grcima koje smo pretekli u finišu kvalifikacija. Sreća prati hrabre, zar ne? Doigravanje nam je donijelo Ukrajinu, jake Ukrajince čiji se “skelet” sastojao od igrača kijevskog Dinama koji je promarširao kroz skupinu Lige prvaka razbivši Barcelonu u dva navrata – doma 3:0, a na Camp Nou čak 4:0! “Vatreni” se nisu prestrašili te Ukrajine dobivši ih na Maksimiru s 2:0. U uzvratu na Olimpijskom stadionu u Kijevu pred skoro 78 tisuća gledatelja, Ševčenko je bacio domaću publiku u trans već u petoj minuti, no Bokšić ih je smirio dvadesetak minuta kasnije za, kasnije će se pokazati, konačnih 1:1. Nakon niza turbulencija, izboren je prvi nastup na jednom SP-u!
Nesnosna vrućina u Lensu i prolazak u drugi krug
Ždrijeb, za kojeg je kasnije potvrđeno da je namješten u korist domaćih Francuza, donio nam je sreće budući da smo bili smješteni u skupinu s dva debitanta – Jamajkom i Japanom. Čak se i Argentina činila povoljnim protivnikom, s obzirom na to da su rezultatski pali nakon odlaska Diega Maradona. Nosio ih je Gabriel Batistuta, a bez njega bili su sasvim prosječna ekipa.
Za početak – Jamajka u Lensu. Opće je poznato da je najvažnije dobro ući u turnir. Pokazali su se Jamajčani nezgodnim protivnicima, zabivši pogodak za 1:1 uoči odlaska na odmor. Jasno, ne smijemo zaboraviti spomenuti da je Mario Stanić ušao u anale hrvatskog nogometa postigavši prvi pogodak za “Vatrene” na SP-ima. Nasrtljive suparnike primirio je Robert Prosinečki golom s krila. Što je trebalo biti ubacivanje, naposljetku se pokazalo udarcem. Točku na i stavio je Davor Šuker, svojim prvim golom od šest na tom Mundijalu.
Organizatori su susret drugoga kola između Hrvatske i Japana stavili u 14:30 sati na nesnosnoj vrućini. Japanci su se, jasno, bolje nosili s tim, no Hrvatska je izašla kao pobjednik golom Šukera u 77. minuti. Goran Vlaović, inače vrlo izdržljivi ofenzivac, već nakon 15 minuta od početka susreta požalio se Davoru da ne može više. Onda možete misliti u kakvim se uvjetima igrala utakmica…
Dok su se svi pribojavali Batistute koji je u prve dvije utakmice postigao čak četiri gola, “Ćiro” je na pressici uoči susreta u svom stilu rekao jednom novinaru:
Jeb*te Batistuta.
Drugi najbolji strijelac u povijesti argentinske reprezentacije nije nam zabio gol, no zato je 23-godišnji Mauricio Pineda koji nakon SP-a više nije zaigrao za Argentinu. Pogađate, bio mu je to jedini pogodak za “Albiceleste”, no nećemo žaliti za njim. Koliko za jednim drugim nogometašem kojemu smo samo mi bili meta.
| POZICIJA | EKIPA | UTAKMICE | POBJEDE | REMIJI | PORAZI | GOL-RAZLIKA | BODOVI |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1. | Argentina | 3 | 3 | 0 | 0 | 7:0 | 9 |
| 2. | Hrvatska | 3 | 2 | 0 | 1 | 4:2 | 6 |
| 3. | Jamajka | 3 | 1 | 0 | 2 | 3:9 | 3 |
| 4. | Japan | 3 | 0 | 0 | 3 | 1:4 | 0 |
Pobjeda nad Nijemcima rušila sve rekorde
Četvrtfinalisti SP-a 1994., Rumunji, planirali su u Francuskoj otići još i dalje. U skupini su svladali Engleze s 2:1 zauzevši prvu poziciju, što ih je odvelo na nas. U tvrdoj utakmici, jedini pogodak zabio je, a tko drugi nego Davor Šuker, s bijele točke nakon famoznog “mjerenja pulsa”. Šuker je morao čak dvaput pucati, budući da je prvi put Boban malo ishitreno prije vremena ušao u 16 metara. Jednom je prilikom Davor rekao:
Ma da sam deset puta morao pucati, svaki put bih zabio.
Četiri dana kasnije u Lyonu uslijedila je najveća pobjeda “Vatrenih” u povijesti do tada. Čak bismo rekli, među dvije najveće gledano s ovog trenutka (uz pobjedu nad Engleskom u polufinalu u Rusiji). Još je neprobavljiva bila gorčina doživljena dvije godine ranije na Euru kada nas je sudačka ekipa izbacila u susretu četvrtfinala protiv Nijemaca koji su kasnije otišli sve do zlata. Iako su Nijemci bili superiorni u prvih dvadesetak minuta, sve se počelo mijenjati sredinom prvog dijela, a kulminiralo je pogotkom Roberta Jarnija u sam smiraj prvih 45 minuta, njegovim prvim i jedinim za “Vatrene” (imamo i mi svog Thurama). Sve do 80. minute europski prvaci bili su u igri, no onda im sve nade uništavaju Vlaović (sličnim golom kao i Jarni, samo s desne strane) i Šuker novom majstorijom. Toliko se pisalo o toj pobjedi da su se idućih dana rušili rekordi naklada svih novinskih listova u Hrvatskoj.
Svi ciljevi su ostvareni
Polufinale Svjetskog prvenstva. Stade de France, 76 tisuća duša očekuje ulazak svojih miljenika u finale SP-a, prvi put u povijesti. No, kombinacija Asanović – Šuker kvari im zabavu, a “Lijepu našu” dovodi u delirij. Šteta što je naše slavlje trajalo tek minutu, sve do najveće pogreške u karijeri kapetana, Zvonimira Bobana. Lilian Thuram našao se na pravome mjestu zabivši svoj prvi gol u 38. nastupu za “Tricolore”. Malo kasnije uslijedio je i drugi, a na našu tragediju, ovaj branič više nije poentirao niti jednom u dresu Francuske. A ubilježio je 142 nastupa u totalu…
Hrvati su bili deprimirani, no trebalo je odigrati još utakmicu za broncu, i to protiv Nizozemaca koje su mnogi vidjeli i na samom vrhu. Predvođeni kapetanom Frankom de Boerom i klasama poput Clarencea Seedorfa, Patricka Kluiverta, Edwina van der Sara, Dennisa Bergkampa, pobijediti Hrvatsku nisu mogli. Uz glavni cilj osvajanja svjetske bronce, u svlačionici je nametnut još jedan cilj: “’Ajmo učiniti Davora najboljim strijelcem”. Oba cilja ostvarena su – Hrvatska treća na svijetu, Davor Šuker “Zlatna kopačka” Svjetskog prvenstva!
Igrali su
- Dražen Ladić
- Petar Krpan
- Anthony Šerić
- Igor Štimac
- Goran Jurić
- Slaven Bilić
- Aljoša Asanović
- Robert Prosinečki
- Davor Šuker
- Zvonimir Boban
- Silvio Marić
- Marjan Mrmić
- Mario Stanić
- Zvonimir Soldo
- Igor Tudor
- Ardian Kozniku
- Robert Jarni
- Zoran Mamić
- Goran Vlaović
- Dario Šimić
- Krunoslav Jurčić
- Vladimir Vasilj
Izbornik: Miroslav Blažević
Put do bronce
Prvi krug
1. kolo: Jamajka 3:1 (Stanić, Prosinečki, Šuker)
2. kolo: Japan 1:0 (Šuker)
3. kolo: Argentina 0:1
Drugi krug
Osmina finala: Rumunjska 1:0 (Šuker – 11m)
Četvrtfinale: Njemačka 3:0 (Jarni, Vlaović, Šuker)
Polufinale: Francuska 1:2 (Šuker)
Za broncu: Nizozemska 2:1 (Prosinečki, Šuker)
Rezultati ankete (Najveći hrvatski sportski uspjeh 1998.)
1. Svjetska bronca muške nogometne reprezentacije – 62%
2. Europsko zlato i svjetski rekord Miloša Miloševića na 50 m leptir – 11%
3. Prvo postolje Janice Kostelić u Svjetskom kupu – 10%
4. Željko Mavrović boksao za svjetsku titulu – 9%
5. Treći NBA naslov zaredom Tonija Kukoča u Chicago Bullsima – 8%
Najveći hrvatski sportski uspjesi po godinama od 1992. (Vaš izbor)
1992. olimpijsko srebro muške košarkaške reprezentacije
1993. obrana naslova europskog prvaka rukometaša Zagreba
1994. svjetska bronca muške košarkaške reprezentacije
1995. svjetsko srebro muške rukometne reprezentacije
1996. olimpijsko zlato muške rukometne reprezentacije
1997. Iva Majoli pobjednica Roland Garrosa
1998. svjetska bronca muške nogometne reprezentacije
*Iduća anketa na rasporedu je sutra (petak, 19. kolovoza) – Najveći hrvatski sportski uspjesi 1999. godine
