Jučer su i svečano zatvorene 24. zimske Olimpijske igre koje su od 4. veljače trajale u Pekingu. Kineska prijestolnica tako je postala prvi grad u povijesti koji je ugostio ljetne (2008.) i zimske OI. Igre ćemo, iskreno, više pamtiti po donekle suludim covid-protokolima koji su nekim sportašicama i sportašima odnijeli eventualne medalje. Također, pekinške Igre ostat će zapamćene i po Kamili Valijevoj, strahovito nadarenoj 15-godišnjoj ruskoj klizačici kojoj je u organizmu pronađena supstanca koja povećava izdržljivost, a koju je, navodno, uzela s djedovim tabletama. Unatoč teškim danima za mladu klizačicu, uspjela je osvojiti zlato u timskom natjecanju.
Nikako ne smijemo zaboraviti ‘Samija’
Nažalost, i druge ZOI u nizu Hrvatska je ostala bez medalje. Imali smo veća očekivanja nego prije četiri godine u Pjongčangu, ponajviše zbog Filipa Zubčića koji je u međuvremenu stasao kao skijaš najviše razine, ali i zbog odlične ovosezonske forme Leone Popović. Leona se uoči odlaska u Peking zarazila koronavirusom, a Filip je „pokupio“ neke druge zdravstvene probleme te je tu priči o medalji došao kraj. Nije istina da su ovakvi nastupi razočarenje, ponajviše zbog toga što niti Filip, a niti Leona nisu pri vrhu svojih najjačih disciplina u poretku Svjetskoga kupa (Zubčić je deseti u veleslalomu, 15. u slalomu; Popović je 11. u slalomu). Zašto su onda ovakvi nastupi razočarenje? Sportski je nadati se najvišim ostvarenjima, jer nam je nadanjima dao za pravo Zubčić svojim rezultatima posljednje dvije godine. Nadanja su jedno, realnost je drugo… Nikako se ne smije zaboraviti Samuel Kolega koji je odskijao slalom života završivši na 15. mjestu, a veleslalom je okončao na 21. poziciji, što je, gledajući njegove dosadašnje rezultate u ovim disciplinama, uistinu sjajno. Po stilu skijanja jako podsjeća na Ivicu Kostelića, a s obzirom na to da su mu tek 23 godine, imamo se razloga nadati da se „rađa“ jedan vrhunski tehničar.
Da obuhvatimo i širu sliku netom završenih Olimpijskih igara. Norveška je još jednom pokazala da je i dalje ono što ju je pratilo tijekom povijesti – najjača zimska sila. Uzeli su čak 16 zlatnih medalja, što je jedno zlato po danu i all-time rekord. Nevjerojatan je to doseg budući da zimske OI imaju mnogo manje sportova i disciplina od praćenije ljetne inačice (109 natjecanja u sedam sportova nasuprot 339 natjecanja u 33 sporta na Igrama u Tokiju prošle godine). Drugoplasirana Njemačka uzela je četiri zlata manje, a koliko su Norvežani bili dominantni govori podatak da su osvojili i najviše medalja, njih 37. Najveći pehisti ovih Igara, Rusi, koji pritom još i ne nastupaju pod svojom zastavom, okitili su se s 32 medalje. Zašto su pehisti? Zato što je od tih silnih medalja samo šest zlatnog sjaja. A zlato je ono najvažnije što se gleda na kraju dana, zar ne?
Moramo pohvaliti i susjede Slovence koji su nakon prve polovice Igara priželjkivali rušenje rekorda iz Sočija (osam odličja), no dogurali su do njih sedam, od čega su dva zlata, tri srebra i dvije bronce. Gledajući komplet medalja, uspješnije su ove Igre nego one u Sočiju, budući da su ondje osvojili četiri bronce, uz isti broj zlata kao u Pekingu. Još su jednom pokazali da su apsolutna velesila u skijaškim skokovima (dva zlata, srebro i bronca).
Nisu uspjeli stići do rekorda dragi sjeverni susjedi, no ne sumnjamo da će do toga doći za četiri godine u Milanu i Cortini d’Ampezzo. Potonji je grad, smješten u srcu južnih Alpa, već bio domaćin zimskih OI, ali davno, tamo još 1956. godine. Želimo im svu sreću u organizaciji Igara, u vremenu kada bi sve trebalo biti „staro normalno“ i kada bi sportašice i sportaši, ali i gledatelji, konačno mogli uživati u maksimumu kojeg nudi olimpizam. Pa neka se onda konačno razvije visoko pod oblake i hrvatska zastava. Tada će se već navršiti 12 godina od posljednje zimske medalje, onog srebra Ivice iz Sočija u kombinaciji. Tko zna, možda neće biti samo jedne medalje… Filip će tada s 33 godine loviti „posljednji vlak“ za olimpijsko odličje, Leona će biti u najboljim skijaškim godinama (28), a što tek reći za mlađe društvo? Tu najveće nade polažemo u Zrinku Ljutić koja će tada ući u 23. godinu života, što joj daje još vremena i prostora za napredak. No, samo polako. Mnogi žele ogroman napredak preko noći, no to ne ide samo tako. Postepen razvoj je najbolji razvoj…
Tablica osvajača medalja u Pekingu 2022.
| POZICIJA | DRŽAVA | ZLATA | SREBRA | BRONCE | MEDALJE |
|---|---|---|---|---|---|
| 1. | Norveška | 16 | 8 | 13 | 37 |
| 2. | Njemačka | 12 | 10 | 5 | 27 |
| 3. | Kina | 9 | 4 | 2 | 15 |
| 4. | SAD | 8 | 10 | 7 | 25 |
| 5. | Švedska | 8 | 5 | 5 | 18 |
| 6. | Nizozemska | 8 | 5 | 4 | 17 |
| 7. | Austrija | 7 | 7 | 4 | 18 |
| 8. | Švicarska | 7 | 2 | 5 | 14 |
| 9. | Rusija | 6 | 12 | 14 | 32 |
| 10. | Francuska | 5 | 7 | 2 | 14 |
Najbolji hrvatski predstavnici u Pekingu
| POZICIJA | SPORTAŠ(ICA) | SPORT | DISCIPLINA |
|---|---|---|---|
| 10. | Filip Zubčić | alpsko skijanje | veleslalom |
| 15. | Samuel Kolega | alpsko skijanje | slalom |
| 18. | Filip Zubčić | alpsko skijanje | slalom |
| 20. | Matej Vidović | alpsko skijanje | slalom |
| 20. | Hadžić / Malec | skijaško trčanje | sprint, ekipno |
(Stavovi izneseni u člancima objavljenima pod rubrikom "Komentar" osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno mišljenje redakcije Hrsport.hr portala)
