Ministarstvo financija Republike Hrvatske i Porezna uprava su dugi niz godina samo mirno promatrali kako državni proračun ostaje bez godišnjih prihoda u visini od oko milijardu kuna nenaplaćenih poreza i davanja koja priređuju inozemne online kladionice. Zahvaljujući činjenici da nemaju OIB na temelju kojega bi mogle biti registrirane kao porezni obveznici u Hrvatskoj, inozemne online kladionice nesmetano su ubirale golemu zaradu od hrvatskih igrača na koju nisu plaćali nikakva davanja državi, dok navedene nadležne državne institucije nisu činile ništa kako bi to spriječile.
Ipak, tome je, relativno nedavno, došao kraj pa je hrvatskim kladiteljima na lokaciji Hrvatske zabranjeno online klađenje u stranim kladionicama. S druge strane, sve dok su na nekom drugom teritoriju izvan Lijepe naše, imaju tu mogućnost.
Kako i kada su se hrvatski kladitelji okrenuli stranim online kladionicama
Uvođenje poreza na sve dobitke od igara na sreću i klađenje od 1. siječnja 2015. godine rezultiralo je pojačanom aktivnošću stranih ilegalnih internetskih priređivača igara na sreću klađenja na domaćem tržištu i okretanjem domaćih igrača igranju kod takvih priređivača. Ti strani ilegalni internetski priređivači su izvan sustava kontrole domaćih državnih tijela pa tako za priređivanje igara na sreću ne plaćaju godišnje koncesijske naknade, mjesečne naknade ni bilo koji drugi porez koji plaćaju domaći priređivači, a time se ni na dobitke ostvarene kod njih ne plaća sporni porez na dobitke.
Sporna je činjenica postojanja nelojalne konkurencije zbog koje su se domaći priređivači igara na sreću klađenja našli u vrlo nezavidnom položaju u odnosu na strane ilegalne internetske priređivače igara na sreću klađenja.
Za same igrače je matematika tu jasna – uzmimo za primjer da je igrač uplatio iznos od 10 eura, po tečaju 2,00. Ako događaj na koji je izvršena oklada završi rezultatom na koji se igrač okladio, poslije odbijanja svih poreza i naknada, kod domaćeg priređivača ostvarit će isplatu u iznosu 18,50 eura, a kod stranog ilegalnog internetskog priređivača 20 eura. Na taj način istovremeno država gubi novac. Procjena stručnjaka je da se gubitak države na godišnjoj razini, što od direktnih poreza i naknada, što od indirektnih prihoda (poreza i doprinosa na plaće, PDV-a, poreza na dobit, poreza na dohodak, poreza od zakupa itd.) kreće negdje oko milijardu kuna!
Izbora je dovoljno i bez stranih online kladionica
Usprkos tome, prosječni hrvatski kladitelj itekako ima veliku paletu izbora za online klađenje. Po zakonu, kladionica da bi dobila licencu i tako bila legalna mora biti registrirana na teritoriju RH. PSK, Favbet, Germania – sve su to kladionice koje nude bogatu i raznovrsnu ponudu koja svakom od korisnika pruža različite opcije klađenja pa ih oni, sukladno svojim preferencama, mogu iskoristiti u pokušaju za ostvarivanje zarade.
Klađenje u stranim kladionicama vjerojatno neće polučiti nikakve rezultate, a najgore je ako nekim opskurnim metodama zaobilaženja zakona uspijete uplatiti listić u stranoj kladionici i onda kada dobijete, oni to primijete pa na kraju ostanete razočarani jer ne dobijete ni centa. Zato preporučamo igranje na sigurno u domaćim kladionica jer ionako koeficijenti nisu toliko drukčiji, a konačni dobitak će ti dobro doći neovisno o tome o kojem se iznosu radi.
