Ako ste se htjeli natjecati na visokoj razini na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u tenisu, činilo se da je Harvard savršeno mjesto za poboljšavanje teniskih vještina i igranje s nekim od najboljih igrača na svijetu, a čitavi kompleks brojio je 30 terena. “Moderni tenis“ navršio je tek nešto više od 20 godina kada je student Harvarda, Dwight Filley Davis, putovao sa svoja tri suigrača diljem zemlje kako bi igrao protiv najboljih protivnika iz Kalifornije. I igrači i publika uživali su u ovom događaju, a Davis je imao još veće planove na umu, stvoriti međunarodni turnir koji će okupiti najbolje momčadi svijeta.
U ljeto 1899. Davis je mogao svjedočiti uspjehu već tada poznatog natjecanja America’s Cupa u jedrenju i želio je pridonijeti sportu koji je obožavao. Američkom nacionalnom teniskom savezu svidio se njegov prijedlog i Dwight je potrošio 750 dolara (bio je član obitelji više klase) na izgradnju prekrasne srebrne kugle koja je dovršena 9. veljače 1900. godine. Taj trofej imena „International Lawn Tennis Challenge“ bio je spreman za podizanje od strane prvih prvaka novostvorenog međunarodnog događaja i Davis se pobrinuo da ide u prave ruke, pozvavši igrače iz Velike Britanije da izazovu jaku američku momčad nadolazećega kolovoza.
Britanci su tada smatrani najboljim tenisačima svijeta i došli su u kriket klub Longwood u Brooklineu u Massachusettsu kako bi se borili protiv Davisa i ostatka američke momčadi. U onom što je postalo prvo finale Davis Cupa, Dwight je osmislio trodnevni format s dva pojedinačna meča prvog i trećeg dana te s okršajem parova u danu između.
Prvi meč Davis Cupa odigrao se 8. kolovoza, a Dwight Davis pobijedio je Ernesta Blacka 4:6, 6:2, 6:4 i 6:4 i ispisao povijest natjecanja koje je on osnovao. U drugom meču dana, Malcolm Whitman upotpunio je sjajan dan za igrače iz SAD-a pobijedivši budućeg trostrukog prvaka Wimbledona, Arthura Gorea 6:1, 6:3 i 6:2 te je tako doveo svoju momčad u prednost od 2:0.
Sljedećeg dana, Dwight Davis i Holcombe Ward (zajedno su osvojili tri naslova u parovima na US Openu) svladali su Ernesta Blacka i Herberta Roper-Barretta 6:4, 6:4 i 6:4 kako bi okončali uvjerljivu seriju i osvojili prvi Davis Cup. Vrlo zanimljiv četvrti meč između Davisa i Gorea prekinut je zbog kiše kod 9:9 u drugom setu, a meč nikada nije završen pa je službeni rezultat bio 3:0 za SAD.
Sljedećih godina akciji su se pridružile Belgija, Francuska i Australazija te se, stoga, Davis Cup pretvarao u nešto stvarno posebno, u jednu od najprepoznatljivijih sportskih manifestacija na svijetu. I Hrvatska se upisala zlatnim slovima u knjige ovog legendarnog natjecanja, i to dvaput, osvojivši naslov u originalnom formatu 2005. i 2018. godine svladavši Slovačku i Francusku. Još smo dvaput stigli do finala – 2016. i 2021. godine.
Svi osvajači Davis Cupa
POZICIJA | DRŽAVA | NASLOVI | POSLJEDNJI NASLOV |
---|---|---|---|
1. | SAD | 32 | 2007. |
2. | Australazija / Australija | 28 | 2003. |
3. | Francuska | 10 | 2017. |
3. | Velika Britanija | 10 | 2015. |
5. | Švedska | 7 | 1998. |
6. | Španjolska | 6 | 2019. |
7. | Rusija | 3 | 2021. |
7. | Čehoslovačka / Češka | 3 | 2013. |
7. | Zapadna Njemačka / Njemačka | 3 | 1993. |
10. | HRVATSKA | 2 | 2018. |
11. | Italija | 1 | 1976. |
11. | Argentina | 1 | 2016. |
11. | Srbija | 1 | 2010. |
11. | Švicarska | 1 | 2014. |
11. | Južnoafrička Republika | 1 | 1974. |