Tenis je dinamičan sport koji se igra između dva ili četiri igrača na terenu podijeljenim mrežom. Ako vas zanima zašto se poeni u tenisu računaju 15 30 40, pročitajte u nastavku. Poeni u tenisu se ne računaju od 1 pa nadalje, već se redom osvaja 15, 30 i 40 poena. Glavni cilj je slati lopticu preko mreže tako da protivnički igrači ne mogu uspješno odgovoriti. Igrači koriste reket kako bi udarili lopticu preko mreže, pokušavajući osvojiti poene i gemove kako bi na kraju dobili set i meč.
Povijest tenisa
Povijest tenisa seže stoljećima unatrag, a razvio se iz starijih igara poput francuskog “jeu de paume” (igre rukom) i talijanskog “giuoco del pallone” (igre loptom). Smatra se da su rane verzije tenisa nastale u 12. ili 13. stoljeću, a igrali su ga monasi u samostanima.
Moderan tenis kakav poznajemo danas počeo je uzimati oblik u 19. stoljeću u Engleskoj. Godine 1873. Walter Clopton Wingfield patentirao je igru pod nazivom “sphairistike”, poznatu kao tenis, koja je bila slična današnjem tenisu. Pravila tenisa mijenjala su se tijekom vremena, a 1877. održan je prvi Wimbledon turnir, što se smatra prekretnicom u povijesti tenisa.
Tenis se brzo proširio diljem svijeta, posebno tijekom 20. stoljeća. Osnivanje međunarodnih teniskih organizacija kao što su Međunarodna teniska federacija (ITF) i Profesionalna teniska asocijacija (ATP) doprinijelo je širenju popularnosti tenisa. Razvoj modernih teniskih turnira poput Grand Slamova (Wimbledon, Australian Open, French Open i US Open) postao je ključan za popularizaciju sporta.
Danas je tenis jedan od najpopularnijih sportova na svijetu, s milijunima igrača i obožavatelja diljem svijeta. Profesionalni tenis privlači pažnju velikog broja gledatelja na turnirima kao što su Wimbledon, koji se smatra najprestižnijim turnirom u svijetu tenisa, te Australian Open, French Open i US Open. Osim toga, tenis je postao popularan i na Olimpijskim igrama, gdje se natječu najbolji tenisači i tenisačice iz cijelog svijeta.
Tenis se širio i popularizirao zahvaljujući nekim od najvećih igrača u povijesti tenisa. Teniske legende poput Roda Lavera, Björna Borga, Petea Samprasa, Andrea Agassija, Steffi Graf, Martine Navratilove, Serene Williams, Rogera Federera, Rafaela Nadala i Novaka Đokovića ostavili su dubok trag u povijesti tenisa svojim talentom, postignućima i utjecajem.
Nadalje, razvoj tehnologije i medija omogućio je širenje tenisa na globalnoj razini. Televizija, internet i društvene mreže omogućili su ljubiteljima tenisa da prate i sudjeluju u događajima uživo, te da prate najnovije vijesti, rezultate i analize.
Uz to, tenis se aktivno promovira kroz teniske klubove, škole i kampove diljem svijeta, potičući nove generacije da se uključe u ovaj dinamičan sport. Širenje tenisa kao rekreativnog i natjecateljskog sporta nastavlja se i danas, a sport ostaje jedan od najomiljenijih među sportašima i navijačima svih dobnih skupina.
Zašto se poeni u tenisu računaju 15 30 40?
Teorija o satu jedna je od zanimljivijih teorija koja pokušava objasniti zašto se poeni u tenisu računaju 15 30 40. Prema ovoj teoriji, poeni u tenisu povezani su s kazaljkama na starom satu koji je korišten na terenu za tenis.
Evo kako ova teorija objašnjava sustav bodovanja:
- 15: Prvi poen u gemu označen je kao 15. Prema teoriji, broj 15 odnosi se na položaj kazaljke sata koja je na satu pokazivala na broj 15.
- 30: Drugi poen označen je kao 30. Prema teoriji, broj 30 odnosi se na položaj kazaljke sata koja je pokazivala na broj 30.
- 40: Treći poen označen je kao 40. Prema teoriji, broj 40 odnosi se na položaj kazaljke sata koja je nekada bila postavljena na 45 minuta, ali kako bi se smanjila mogućnost zabune i olakšalo praćenje rezultata, ona je pomaknuta unatrag na broj 40.
S obzirom pravilo da se gem mora osvojiti s dva poena razlike, morali su podijeliti kraj tog kruga na više dijelova pa su odlučili da treći osvojen poen ide “samo” do 40 i ako bi se dogodilo da oba tenisača osvoje po tri poena (40-40) to bi značilo da je za osvajanje gema nekome od njih bilo potrebno da osvoje dva uzastopna poena – prvo za 50-40, dok bi onda sljedeći poen donosio 60-40.
Međutim, važno je napomenuti da ova teorija nema čvrstih povijesnih dokaza koji bi je potvrdili. Neki smatraju da je ova teorija samo zanimljiva priča koja je nastala kako bi se objasnio sustav bodovanja u tenisu, ali nije nužno utemeljena na činjenicama.
Unatoč tome, teorija o satu ostaje intrigantan aspekt teniske povijesti i dio je šarma i misterije oko ovog omiljenog sporta. Bez obzira na točnost ove teorije, tradicionalni sustav bodovanja ostao je nepromijenjen i sastavni je dio teniskog iskustva.
Ostala teniska pravila
Nakon što smo objasnili kako se računaju poeni u tenisu, sada ćemo se dotaknuti i ostalih teniskih pravila.
Oprema za tenis
Teniska loptica: Prema Međunarodnoj teniskoj federaciji (ITF), tipična teniska loptica trebala bi težiti između 56-59,4 grama i promjera 6,54-6,86 centimetara. Trebale bi biti žute ili bijele boje, iako je većina loptica žuta.
Teniski reket: Teniski reket ne smije biti duži od 73,7 cm i širine od 31,7 cm. Reket mora imati okvir koji obuhvaća čvrste žice, obično izrađene od najlona, isprepletene u križanim i spojenim uzorcima, i ručku. Od igrača se traži da udari lopticu sredinom reketa – dijelom sa žicama koji je poznat i kao udarna površina.
Teniski servis i pravila
Teniski meč počinje sucem koji izvodi bacanje novčića. Igrač koji pobijedi u njemu može odabrati hoće li servirati, primiti ili odabrati stranu s koje želi započeti meč. Igrač koji servira mora stajati iza osnovne crte svoje strane teniskog terena i unutar granica središnje oznake i bočne crte.
Za uspješan servis, server mora baciti lopticu rukom kojom ne igra i udariti je reketom prije nego što odskoči. Lopta mora prijeći mrežu i sletjeti unutar prostora za serviranje koji je označen na dijagonalno suprotnoj strani terena da bi se smatrala ispravnim servisom.
Svakom igraču dopuštena su dva servisa po poenu. Ako igrač pogodi mrežu ili se lopta prvi put odbije izvan prostora za serviranje, to se naziva pogreška pri servisu i server ima drugi servis da započne poen. Ako igrač napravi grešku i na svom drugom servisu, to se naziva dvostrukom greškom i igrač koji prima servis dobiva taj bod. Međutim, ako igračev servis udari u mrežu i stane unutar prostora za serviranje, tada će server i dalje imati dva servisa za početak poena. Ako server uspije uzeti ispravan servis, a primač ne može vratiti lopticu, to je poznato kao as i server dobiva poen.
Kako se osvajaju poeni u tenisu
Nakon što je server ubacio servis u polje i on je vraćen, dva igrača se upuštaju u nadigravanje, tj. razmjenjuju udarce preko mreže i unutar bočne i osnovne linije. Kako bi osvojio poen, igrač mora pogoditi udarac prije nego što je lopta odskočila ili nakon prvog odskoka. Ako se lopta dva puta odbije, tada igrač koji je zadnji udario osvaja poen.
Igrač također mora čekati da lopta prođe mrežu i dođe na njegovu stranu terena i ne može prekoračiti mrežu da udari loptu. Nakon završetka gema, server postaje primatelj, a primatelj postaje server.
