Knicksi u finalu 1999. bez Ewinga nisu mogli protiv Twin Towersa, Wembanyama čeka drukčija priča

Sezona 1999. u NBA ligi ostala je upamćena po lockoutu koji je skratio regularni dio na 50 utakmica, a start je pomaknut na početak veljače. Na Istoku su najbolji omjeri pripali Miamiju, Indiani i Orlandu s 33 pobjede, dok je San Antonio na Zapadu završio prvi ispred Portlanda. MVP sezone bio je Karl Malone (Utah Jazz), drugi put u karijeri, a najboljim novakom proglašen je Vince Carter iz Toronta. Nagradu za najboljeg obrambenog igrača dobio je Alonzo Mourning (Miami), dok je Mike Dunleavy (Portland) izabran za najboljeg trenera.

New York Knicksi ušli su u doigravanje s osmog mjesta na Istoku. Prvi krug igrao se na tri pobjede, a Knicksi su u njemu eliminirali Miami (3-2). U drugom krugu svladali su Atlantu (4-0), a u finalu Istoka bili su bolji od Indiane (4-2). San Antonio je kao prvi na Zapadu dobio Minnesotu (3-1), zatim LA Lakerse (4-0) i Portland (4-0).

Finalna serija igrala se po formatu 2-3-2. Spursi su dobili prve dvije utakmice kod kuće u Alamodomeu pred 40 tisuća gledatelja, izgubili treću u New Yorku, a zatim dobili četvrtu i petu u Madison Square Gardenu za naslov prvaka. San Antonio je tako slavio s 4-1 u seriji.

Knicksi su u doigravanju ostali bez Patricka Ewinga zbog ozljede. Ewing je statistički najbolji igrač u povijesti Knicksa, a to mu je bio drugi poraz u finalu — prvi je doživio 1994. protiv Houstona i Hakeema Olajuwona. U finalnoj seriji 1999. Latrell Sprewell prosječno je bilježio 26 poena, Allan Houston 21,6, dok je Larry Johnson jedinu dvoznamenkastu utakmicu (16 poena) odigrao u trećoj utakmici koju su Knicksi dobili. Uz njih, na rosteru Knicksa bili su Charlie Ward, Marcus Camby, Chris Dudley, Kurt Thomas, Chris Childs te Rick Brunson, otac Jalena Brunsona i današnji dugogodišnji pomoćni trener Knicksa.

Tim Duncan u finalu je prosječno imao 27,4 poena i 14 skokova, a David Robinson 16,6 poena i 11,8 skokova. Twin Towersi kombinirali su prosječno pet blokada po utakmici, a obrana San Antonija triput je ostavila Knicks ispod 80 poena, jednom na 67 poena. Starteri Spursa uz Duncana i Robinsona bili su Avery Johnson, Mario Elie i Sean Elliott. Značajniji igrači s klupe bili su Jaren Jackson (otac istoimenog igrača koji je ove godine iz Memphisa otišao u Utah) i Malik Rose, dok su manje minute dobili Steve Kerr i Antonio Daniels.

Duncan je bio prvi pick drafta 1997. nakon sezone u kojoj se ozlijedio Robinson i na klupu sjeo Gregg Popovich. U San Antoniju se danas povlači paralela između Duncana (1999.) i Victora Wembanyame; obojica su imali 22 godine. No momčad Spursa iz 1999. imala je puno više iskustva od današnje — Robinson je bio u desetoj NBA sezoni, Elie dvostruki prvak s Rocketsima, a Johnson i Elliott u petoj zajedničkoj sezoni u Spursima. Zbog manjka iskustva kod današnjeg sastava i poraza u prvoj utakmici, teško je reći da se povijest ponavlja; serija djeluje potpuno drukčije s mogućim drukčijim ishodom.