Europska prvenstva u nogometu: Lista svih pobjednika

UEFA-ina europska prvenstva u nogometu postoje od 1960. godine. Svrstavaju se uz FIFA-ina svjetska prvenstva kao najprestižnije natjecanje u reprezentativnom nogometu. Prvo izdanje Europskog prvenstva uključivalo je samo četiri reprezentacije (Čehoslovačku, Francusku, Sovjetski Savez i Jugoslaviju), a prošireno je tek 1980. godine na osam momčadi. Od tada je turnir proširivan na više momčadi u dva dodatna navrata.

Ideja rođena 1927. godine

Iako je prvo Europsko prvenstvo održano 1960. godine, ideja koja stoji iza njega puno je starija. Datira iz 1927. godine, kada je dužnosnik Francuskog nogometnog saveza, Henri Delaunay, prvi put predložio paneuropski nogometni turnir. Unatoč tome što je kasnije postao prvi glavni tajnik UEFA-e, Delaunay je do službenog početka turnira već bio preminuo. U njegovu čast, trofej turnira nazvan je po njemu. Trofej Henri Delaunay sadržavao je figuru dječaka na poleđini koji žonglira i riječi “Championnat d’Europe,” i “Coupe Henri Delaunay” na prednjoj strani. Godine 2008. preuređen je kako bi postao veći i usklađeniji s UEFA-inim modernijim trofejima. Novi je pokal izrađen od čistog srebra, težak je osam kilograma i visok 60 centimetara. Imena zemalja pobjednica ugravirana su na poleđini.

Dvije najuspješnije nacije u povijesti turnira su Njemačka i Španjolska, s po tri naslova. Španjolska je jedina reprezentacija koja je uspješno obranila naslov, i to 2012. godine. Njemačka je odigrala najviše utakmica (53), postigla najviše golova (75) i upisala najviše pobjeda (28). Godine 1984. Francuska je postala jedina država koja je dobila sve utakmice na turniru (pet od pet). Za usporedbu, 1992. godine Danska je osvojila naslov sa samo dvije pobjede u pet utakmica.

Tijekom godina, Europsko prvenstvo postalo je izuzetno popularno među TV publikom. Primjerice, na Euru 2016. ukupna publika narasla je na dvije milijarde gledatelja, no valja uzeti u obzir da je tada predstavljen proširen format s 24 selekcije. U usporedbi s Eurom 2012., to je povećanje od 100 milijuna ljudi. Ovim velikim brojkama najviše možemo zahvaliti publici u Brazilu i Kini, dakle izvaneuropskim zemljama. Finalna utakmica između Portugala i Francuske 2016. godine privukla je 600 milijuna ljudi.

Europska prvenstva u nogometu: Domaćini

• 1960.: Francuska
• 1964.: Španjolska
• 1968.: Italija
• 1972.: Belgija
• 1976.: Jugoslavia
• 1980.: Italija
• 1984.: Francuska
• 1988.: Zapadna Njemačka
• 1992.: Švedska
• 1996.: Engleska
• 2000.: Belgija i Nizozemska
• 2004.: Portugal
• 2008.: Austrija i Švicarska
• 2012.: Poljska i Ukrajina
• 2016.: Francuska
• 2021.: Engleska, Nizozemska, Španjolska, Njemačka, Rumunjska, Mađarska, Danska, Italija, Azerbajdžan, Rusija i Škotska

Posljednje izdanje 2021. godine označilo je povijesnu promjenu. Utakmice su se igrale u čak 11 zemalja na 11 različitih stadiona kao ostvarenje zamisli bivšeg predsjednika UEFA-e, Michela Platinija, o “romantičnom” obilježavanju 60. godišnjice od prvog EP-a.

Sve reprezentacije koje su barem jednom igrale finale

• 1. Njemačka 3 naslova / 6 finala
• 2. Španjolska 3 / 4
• 3. Italija 2 / 4
• 4. Francuska 2 / 3
• 5. SSSR 1 / 4
• 6. Portugal 1 / 2
• 7. Čehoslovačka 1 / 1
• 7. Nizozemska 1 / 1
• 7. Danska 1 / 1
• 7. Grčka 1 / 1
• 11. Jugoslavija 0 / 2
• 12. Belgija 0 / 1
• 12. Češka 0 / 1
• 12. Engleska 0 / 1

Europska prvenstva u nogometu: Pobjednici

*u zagradi je navedena reprezentacija koja je izgubila u finalu i kojim rezultatom

• 1960. SSSR (Jugoslavija 2:1 – nakon produžetaka)
• 1964. Španjolska (SSSR 2:1)
• 1968. Italija (Jugoslavija 1:1, 2:0 – ponovljena utakmica)
• 1972. Zapadna Njemačka (SSSR 3:0)
• 1976. Čehoslovačka (Zapadna Njemačka 2:2, 5:3 – nakon jedanaesteraca)
• 1980. Zapadna Njemačka (Belgija 2:1)
• 1984. Francuska (Španjolska 2:0)
• 1988. Nizozemska (SSSR 2:0)
• 1992. Danska (Njemačka 2:0)
• 1996. Njemačka (Češka 2:1 – pobjednički pogodak postignut zlatnim golom)
• 2000. Francuska (Italija 2:1 – pobjednički pogodak postignut zlatnim golom)
• 2004. Grčka (Portugal 1:0)
• 2008. Španjolska (Njemačka 1:0)
• 2012. Španjolska (Italija 4:0)
• 2016. Portugal (Francuska 1:0 – nakon produžetaka)
• 2021. Italija (Engleska 1:1, 3:2 – nakon jedanaesteraca)

https://www.youtube.com/watch?v=RTmK8O9nttY

Sustav natjecanja

• 1960. – 4 reprezentacije / 4 utakmice (17 reprezentacija u kvalifikacijama)
• 1964. – 4 / 4 (28)
• 1968. – 4 / 5 (31)
• 1972. – 4 / 4 (32)
• 1976. – 4 / 4 (32)

Europska prvenstva u nogometu od 1960. do 1976. sastojala su se od polufinala, utakmice za treće mjesto i finala (1968. odigrano je pet utakmica budući da se finale odlučivalo ponovljenim susretom).

• 1980. – 8 / 14 (31)

Na Europskom prvenstvu 1980. nije igrano polufinale. U finalu su igrali pobjednici skupina međusobno, a drugoplasirane ekipe u skupinama susret za treće mjesto.

• 1984. – 8 / 15 (32)
• 1988. – 8 / 15 (32)
• 1992. – 8 / 15 (33)

Europska prvenstva u nogometu od 1984. do 1992. uključivala su grupnu fazu s dvije skupine, iz kojih su dalje prolazile po dvije momčadi. Nokaut faza sastojala se od polufinala i finala.

• 1996. – 16 / 31 (47)
• 2000. – 16 / 31 (49)
• 2004. – 16 / 31 (50)
• 2008. – 16 / 31 (50)
• 2012. – 16 / 31 (51)

Europska prvenstva u nogometu od 1996. do 2012. uključivala su grupnu fazu s četiri skupine, iz kojih su dalje prolazile po dvije momčadi. Nokaut faza sastojala se od četvrtfinala, polufinala i finala.

• 2016. – 24 / 51 (53)
• 2021. – 24 / 51 (55)

Europska prvenstva u nogometu od 2016. uključuju grupnu fazu sa šest skupina, iz kojih po dvije ili tri momčadi prolaze dalje. Nokaut faza sastoji se od osmine finala, četvrtfinala, polufinala i finala.

Europska prvenstva u nogometu: Najbolji strijelci

• 1960. Francois Heutte (Fra), Valentin Ivanov (SSSR), Viktor Ponedelnik (SSSR), Milan Galić (Jug), Dražan Jerković (Jug)
• 1964. Ole Madsen (Dan) 7
• 1968. Vahidin Musemić i Dragan Džajić (Jug) 3
• 1972. Gerd Muller (Z. Nje) 5
• 1976. Dieter Muller (Z. Nje) 4
• 1980. Klaus Allofs (Z. Nje) 3
• 1984. Michel Platini (Fra) 9
• 1988. Marco van Basten (Niz) 5
• 1992. Dennis Bergkamp (Niz), Tomas Brolin (Šve), Henrik Larsen (Dan) i Karl-Heinz Riedle (Nje) 3
• 1996. Alan Shearer (Eng) 5
• 2000. Savo Milošević (SRJ) i Patrick Kluivert (Niz) 5
• 2004. Milan Baroš (Češ) 5
• 2008. David Villa (Špa) 4
• 2012. Fernando Torres (Špa), Mario Mandžukić (Hrv), Mario Gomez (Nje), Mario Balotelli (Ita), Cristiano Ronaldo (Por) i Alan Džagoev (Rus) 3
• 2016. Antoine Griezmann (Fra) 6
• 2021. Cristiano Ronaldo (Por) i Patrick Schick (Češ) 5

Europska prvenstva u nogometu: hrvatski rekordi

• najviše nastupa u četvrtfinalu bez nastupa u polufinalu – 2 (1996., 2008.) / zajedno s Rumunjskom (1984., 2000.)
• najviše nastupa na europskim prvenstvima bez nastupa u polufinalu – 6 (1996., 2004., 2008., 2012., 2016., 2021.)
• najkasnije zabijeni pogodak za 1:0 – 119. minuta (Ivan Klasnić, Hrvatska – Turska, 2008.)