Svjetsko rukometno prvenstvo 1995. u Islandu bilo je zanimljivo u više segmenata. Nikada ranije, a ni kasnije, rukometni mundijal nije održan sjevernije, a u to je vrijeme bilo posebno čudno što se turnir odigrao tijekom svibnja, nepopularnog termina za većinu rukometaša. Tada je običaj bio da se Svjetsko prvenstvo u rukometu održi u veljači i(li) ožujku, a tek je 2001. godine postalo normalno da se ono održava u siječnju i veljači, terminima koji su sada “normalni”. Upravo iz razloga što su rukometaši morali uskočiti ravno iz klupskih tenisica u one reprezentativne, prijateljskih susreta nije bilo. Odmah je nastupilo Svjetsko prvenstvo…
Rijetko viđen triler s Tunižanima
Posljednju utakmicu koju su odigrali izabranici Zdravka Zovka bila je ona dramatična za broncu na Europskom prvenstvu u Portugalu godinu ranije protiv Danske (24:23). Na krilima prvog odličja na velikim natjecanjima (ako ne bismo uračunali zlato na Mediteranskim igrama 1993.), na Islandu se htio napraviti korak više, željelo se odmah ući u svjetsko finale, na debiju na SP-ima. Čim je održan ždrijeb, bilo je jasno da ne bismo grupnu fazu smjeli završiti ispod druge pozicije, ali i da ćemo iznimno teško dohvatiti prvu. Glavni favoriti naše skupine bili su Rusi, branitelji svjetskog naslova i viceprvaci Europe iz Portugala. Prisutni su još bili Češka, Kuba, Maroko i Slovenija.
Na početku svjetske smotre, sastala su se dva debitanta – Hrvatska i Slovenija. Susjedi su pružili jako dobar otpor, pogotovo u drugom dijelu, no pobjeda je otišla na stranu naše ekipe – 26:24. Drugi susret protiv Maroka bilo je zagrijavanje za nastavak (33:21), a u tom istom nastavku uslijedio je šok. Poraz od Čeha (25:27), također debitanata na svjetskoj sceni, dobro je prodrmao ekipu Zdravka Zovka, koja je u četvrtom kolu odigrala jednu od najboljih utakmica u tih nekoliko godina hrvatske reprezentacije. Pao je branitelj naslova, Rusija, rezultatom 25:20, a već je na poluvremenu bilo 14:9. Dali su naši rukometaši sve od sebe, čak u tolikoj mjeri da ih je Kuba u posljednjoj utakmici skupine “vrtjela oko malog prsta” dobar dio susreta (na poluvremenu 13:16). Naposljetku, izborena je pobjeda rezultatom 31:27 i tako je sačuvano prvo mjesto, ispred moćne Rusije.
| POZICIJA | MOMČAD | UTAKMICE | POBJEDE | REMIJI | PORAZI | GOL-RAZLIKA | BODOVI |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1. | Hrvatska | 5 | 4 | 0 | 1 | 140:119 | 8 |
| 2. | Rusija | 5 | 4 | 0 | 1 | 112:96 | 8 |
| 3. | Češka | 5 | 4 | 0 | 1 | 121:111 | 8 |
| 4. | Kuba | 5 | 2 | 0 | 3 | 136:132 | 4 |
| 5. | Slovenija | 5 | 1 | 0 | 4 | 131:126 | 2 |
| 6. | Maroko | 5 | 0 | 0 | 5 | 93:149 | 0 |
Afrički prvaci, Tunižani, zadali su nam strahovite glavobolje u susretu osmine finala. Gledajući neke njihove rezultate u skupini, posebice poraz od Južne Koreje od čak 15 pogodaka razlike, gotovo svatko bi pomislio: “prolazimo ih s drugom ekipom”. No, tog popodneva jedva ih se prošlo i s najjačim sastavom. Potrebna su bila dva produžetka i raspucavanje sedmeraca za prolaz u četvrtfinale u rijetko kad viđenom trileru. Zanimljivo, čak 14 puta smo se sreli s Tunižanima tijekom povijesti i svih 14 puta smo ih svladali, no toga dana najviše smo strahovali za pobjedu…
Možda i najboljih 30 minuta u povijesti
Domaćoj publici nismo bili naročito zanimljivi pa smo u četvrtfinalnom ogledu s Egiptom privukli samo 125 zainteresiranih glava na tribine Kaplakrikija, dvorane u Hafnarfjorduru. Tunis je bio i više nego opomena, tako da s Egipćanima nismo strahovali do posljednjeg trenutka. Glatkih +14 dovelo nam je za protivnike europske prvake i olimpijske doprvake u polufinalu, Šveđane. Slijedila je selidba na završnicu u Reykjavik gdje je zainteresiranost ljudi, ipak, bila veća. Oko dvije tisuće gledatelja, mahom Šveđana i simpatizera njihove reprezentacije, došlo je vidjeti peti prolazak “Bengan Boysa” u svjetsko finale. No, štošta toga pitalo se i Hrvate. Prvih 30 minuta nešto je najbolje što je hrvatski rukomet vidio do tada. Rezultat na odmoru glasio je 16:7! Protiv Šveđana… Nismo imali srca osramotiti Šveđane pred njihovom publikom pa smo im pustili da se približe. S konačnih 28:25 bili smo sretni i mi i oni. Nisu tada niti bili svjesni da će uskoro još jednom pokleknuti pred naletom moćnog hrvatskog stroja – na Igrama u Atlanti naredne godine.
Francuska je izuzetno nabrijana dočekala svoje prvo svjetsko finale u rukometu. Tijekom čitavog turnira primali su jako malo pogodaka – najviše golova zabili su im Nijemci i Rumunji, 23. Bilo je očigledno da će se igrati na mali broj pogodaka, što je bio čest slučaj i u budućnosti hrvatsko-francuskih okršaja. Francuska obrana bila je toliko neumoljiva, na trenutku i suviše prljava, da su Hrvatima u prvih 30 minuta dopustili samo šest golova. Zaostatak od –5 nije ulijevao nadu, bio je, jednostavno, nedostižan. Francuska je pred gotovo pet tisuća gledatelja (aha, pomak je vidljiv) slavila svoju prvu svjetsku titulu, i to ne samo u rukometu, nego u svim ekipnim sportovima. Pazite, jedna Francuska! Toliko su godina čekali, a nama je trebalo tek malo više od desetljeća od osamostaljenja.
Da se još malo osvrnemo na glavne aktere koji su Hrvatsku dovukli do finala – Valter Matošević kroz čitavi turnir bio je maestralan zadržavši se na prosjeku od 44 posto obranjenih udaraca. Tek je Šveđanin, Thomas Svensson, SP okončao na većem postotku (47%). Irfan Smajlagić s 34 godine na leđima postigao je 47 pogodaka u devet utakmica i tako ponio titulu našeg najboljeg strijelca (osmi na turniru).
Bila je to prva od pet hrvatskih medalja na SP-ima i prvo od devet odigranih finala na velikim natjecanjima.
Srebrni na SP-u 1995.
- Zvonimir Bilić
- Irfan Smajlagić
- Valter Matošević
- Patrik Ćavar
- Tomislav Farkaš
- Venio Losert
- Slavko Goluža
- Vlado Šola
- Goran Perkovac
- Iztok Puc
- Nenad Kljaić
- Bruno Gudelj
- Zlatko Saračević
- Vladimir Jelčić
- Alvaro Načinović
- Mirza Šarić
Izbornik: Zdravko Zovko
Put do srebra
Prvi krug
1. kolo: Slovenija 26:24
2. kolo: Maroko 33:21
3. kolo: Češka 25:27
4. kolo: Rusija 25:20
5. kolo: Kuba 31:27
Drugi krug
Osmina finala: Tunis 29:28 (18:18; 20:20; 25:25) / 7m – 4:3
Četvrtfinale: Egipat 30:16
Polufinale: Švedska 28:25
Finale: Francuska 19:23
Rezultati ankete (najveći hrvatski sportski uspjeh 1995.)
1. Svjetsko srebro muške rukometne reprezentacije – 32%
2. Nogometaši Hajduka u četvrtfinalu Lige prvaka – 29%
3. Europska bronca muške košarkaške reprezentacije – 16%
4. Europsko srebro ženske odbojkaške reprezentacije – 13%
5. Europska titula u superteškoj kategoriji Željka Mavrovića – 10%
Najveći hrvatski sportski uspjesi po godinama od 1992. (Vaš izbor)
1992. olimpijsko srebro muške košarkaške reprezentacije
1993. obrana naslova europskog prvaka rukometaša Zagreba
1994. svjetska bronca muške košarkaške reprezentacije
1995. svjetsko srebro muške rukometne reprezentacije
*Iduća anketa na rasporedu je sutra (ponedjeljak, 8. kolovoza) – Najveći hrvatski sportski uspjesi 1996. godine
