Kao što se pamti prvo olimpijsko zlato Hrvatske na Olimpijskim igrama, ono rukometaša u Atlanti 1996., tako pamtimo i prvo olimpijsko zlato u pojedinačnom sportu. Tvorac tog grandioznog uspjeha bio je – Bugarin. Nikolaj Pešalov već drugog dana Olimpijskih igara u Sydneyju 2000. osvojio je zlato u dizanju utega u kategoriji do 62 kg.
‘Nudili su stotine tisuća dolara’
Ove posvete najvećem dizaču utega koji je ikada nastupao pod hrvatskom zastavom ne bi niti bilo bez nekada dugogodišnjeg izbornika hrvatske reprezentacije, Boška Čavke. Ovaj Splićanin za vrijeme Europskog prvenstva 1997. u Rijeci počeo je nagovarati tada već trostrukog svjetskog prvaka, višestrukog europskog i osvajača dvije olimpijske medalje u svrhu njegovog dolaska u hrvatsku reprezentaciju. Nikolaj je pristao, no pregovori s Bugarima nisu bili nimalo lagani. Najprije su Nikolajevi sunarodnjaci tražili 300 tisuća njemačkih maraka, a posao je, naposljetku, dogovoren za 60 tisuća dolara.
Dolazak Pešalova počeo se isplaćivati već naredne godine kad je sjajni Bugarin u kategoriji do 62 kg na Svjetskom prvenstvu u finskom Lahtiju osvojio srebro. Za vrijeme boravka u hrvatskoj reprezentaciji, osvojio je čak 15 medalja na velikim natjecanjima, od kojih valja izdvojiti dva olimpijska odličja. Iako je ona bronca iz Atene bila sjajna (osvojio ju je s 34 godine), zlato iz Sydneyja je nezaboravno.
Glavna zvijezda među dizačima utega u Australiji bio je Naim Sulejmanoglu, legendarni bugarski Turčin koji je ondje stigao kao trostruki uzastopni olimpijski pobjednik: iz Seoula, Barcelone i Atlante. Jednom se prilikom Boško Čavka za Večernji list prisjetio tko je bio glavni favorit za zlato u Sydneyju, ali i toga da su njemu i Pešalovu bili nuđeni neki iznosi:
Od svih konkurenata najviše sam se pribojavao Naima Sulejmanoglua, koji je na tim Igrama jurišao na četvrto olimpijsko zlato, za što je od Turske bio stimuliran najavljenom nagradom od deset milijuna američkih dolara. U to ime neki su ljudi prema nama išli s nemoralnim ponudama, nudili su stotine tisuća dolara da Pešalov ne osvoji zlato, na što nismo pristali. Uostalom, Sulejmanoglu je sam sebe izbacio jer nije uspio trznuti 140 kilograma, a potom i dvaput 145 kg pa je ispao iz biatlona. Nakon Olimpijskih igara nudili su nam 500 tisuća dolara da Nikolaja prodamo, a ja sam već maštao o zlatu u Ateni, ovaj put u višoj kategoriji, onoj do 69 kg. A tako bi i bilo da se Pešalovu na posljednjem treningu nisu ukliještila leđa. Srećom, na kraju je ipak uspio izboriti barem broncu.
Nakon zlata, napad na svjetski rekord
A kako je Nikolaj došao do povijesnog zlata? U samo natjecanje ušao je fantastično, dignuvši u trzaju bez ikakvih problema 145 kg. Sulejmanoglu, “Džepni Herkul” (bio visok 147 cm), kako mu je bio nadimak za života (umro prije pet godina), odmah je uvidio kako će mu Pešalov biti najveći konkurent za zlato. Legendarnom dizaču utega nije bio sjajan dan – težinu od 142,5 kg nije uspio podići niti iz trećeg pokušaja. Od ukupno 21 natjecatelja, Sulejmanoglu je bio jedan od šestorice koji nisu ostvarili plasman. Bio je to neslavan završetak jedne briljantne seniorske karijere koja je trajala dugih 17 godina.
Glavni konkurent Nikolaju Pešalovu postao je dvostruki svjetski prvak, Leonidas Sabanis. Grk je bez problema dignuo 147,5 kg, no eto Pešalova na – 150 kg! Na toj težini već je bilo nezgodno, Nikolaj ju je svladao iz trećeg pokušaja. U izbačaju je naturalizirani Hrvat oduvijek bio sjajan. Podigao je 175 kg, a gledajući zajedno, rezultat od 325 kg ne samo da je bio dovoljan za olimpijsko zlato, već i za olimpijski rekord. Lovio je Pešalov i svjetski rekord, pokušavajući prevladati težinu od 185 kg (ukupni rezultat bio bi 335 kg), no nije uspio. Olimpijsko zlatno odličje bilo je i više nego dovoljno.
Četiri godine kasnije stavio je Nikolaj posljednji potpis na šest prekrasnih godina pod hrvatskom zastavom, osvajanjem bronce na OI u Ateni.
Rezultati olimpijskog natjecanja u dizanju utega do 62 kg
1. Nikolaj Pešalov (Hrv) 325.0 kg
2. Leonidas Sabanis (Grč) 317.5 kg
3. Henadzi Aliaščuk (Bje) 317.5 kg
4. Le Maosheng (Kin) 315.0 kg
5. Mehdi Panzvan (Ira) 302.5 kg
6. Hiroshi Ikehata (Jap) 300.0 kg
7. Vladimir Popov (Mol) 295.0 kg
8. Elkhan Sulejmanov (Aze) 292.5 kg
9. Jurik Sarkisjan (Aus) 290.0 kg
10. Zoltan Farkas (Mađ) 287.5 kg
…
Rezultati ankete (Najveći hrvatski sportski uspjeh 2000.)
1. Olimpijsko zlato Nikolaja Pešalova – 48%
2. Olimpijska bronca veslačkog osmerca – 28%
3. Rukometaši Metkovića osvojili EHF Kup – 19%
4. Europska bronca Tamare Boroš – 3%
5. Europsko srebro Zorana Primorca – 2%
Najveći hrvatski sportski uspjesi po godinama od 1992. (Vaš izbor)
1992. olimpijsko srebro muške košarkaške reprezentacije
1993. obrana naslova europskog prvaka rukometaša Zagreba
1994. svjetska bronca muške košarkaške reprezentacije
1995. svjetsko srebro muške rukometne reprezentacije
1996. olimpijsko zlato muške rukometne reprezentacije
1997. Iva Majoli pobjednica Roland Garrosa
1998. svjetska bronca muške nogometne reprezentacije
1999. Barbara Jelić najbolja odbojkašica svijeta
2000. olimpijsko zlato Nikolaja Pešalova
*Iduća anketa na rasporedu je sutra (petak, 26. kolovoza) – Najveći hrvatski sportski uspjesi 2001. godine
