Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Rukomet

GLASALI STE Najveći hrvatski sportski uspjeh 1996.: Olimpijsko zlato muške rukometne reprezentacije

Godina 1996.

Foto: Screenshot Olympics YT

Nakon jednog lošijeg natjecanja ne valjate, više niste dobri, iako ste prije donosili gomilu sreće svojem narodu. Tako inače biva na brdovitom Balkanu, a tako je bilo te 1996. godine. Otrovne strelice bile su uperene u svjetske rukometne viceprvake, Hrvate, nakon osvojenog petog mjesta na Europskom prvenstvu u Španjolskoj. U skupini su kobni bili Rusija i SR Jugoslavija i time je cilj, polufinale, ostao neispunjen. Realno, cilj je bio postavljen i još više od polufinala jer je ta ekipa vrijedila za najveće domete. Javnost je bila svjesna toga, no salve kritika nisu bile potrebne… 

Pripreme kod ‘Kralja’ 

Još uoči utakmice za peto mjesto na tom Euru, tadašnji izbornik naše reprezentacije, Abas Arslanagić, pod velikim pritiskom odlučio je odstupiti sa svoje pozicije. Vladimir Nakić privremeno je zasjeo na klupu Hrvatske, upisavši pobjedu nad Češkom od 27:25. Jedina prava opcija tadašnjeg novopečenog predsjednika HRS-a, Željka Kavrana, bila je dovesti Velimira Kljaića koji je 80-ih i 90-ih “rukometni kruh” zarađivao u Njemačkoj. 

Istu ekipu koju je u svojim rukama imao Arslanagić, sada je imao i Kljaić. Očekivanja javnosti nisu bila visoka, no “Kljun” nije došao još više razočarati već razočarane pratitelje naše reprezentacije. Jubilarna 100. utakmica u povijesti Hrvatske nije protekla u najboljem redu – upisan je poraz od Njemačke (23:28) u Baunatalu. Kljaić je uoči Olimpijskih igara u Atlanti poveo dečke u Tupelo, rodni grad “Kralja”, Elvisa Presleyja. Dakle, u tom 450 km gradiću udaljenom od Atlante stvarala se posebna “kemija” koja nije bila na zavidnoj razini na onom Euru u Španjolskoj. Nije izbornik dopuštao izlete, iako je organizator putovanja nudio upoznavanje Mississippija. Olimpijsko zlato kovalo se u znoju… 

Uvjeti za rukomet u Tupelo nisu bili bajni, dečki su trenirali u dvorani visine šest metara… No, sve okolo bilo je sjajno, budući da su trenirali u NFL kampu. Tada su se prvi put upoznali i s krioterapijom, odnosno, bačvama s ledom. Prije odlaska u Atlantu, Kljaić je morao otpisati Vladu Šolu i, iznenađujuće, Zvonimira Bilića, koji je bio neizostavna karika ranijih godina. Iako se u olimpijski turnir krenulo pobjedom, kritike se nisu stišavale. 

Kljaić je žarko želio Francuze 

Za početak, Švicarska je “pala” (23:22), iako su Baumgartner i društvo dobar dio utakmice bili u prednosti. Izvukao nas je Patrik Ćavar s osam pogodaka. “Kljun” je nakon Švicaraca prebacio Ćavara s njegove prirodne pozicije krilnog igrača na srednjeg vanjskog. Nije to smetalo “Paka” koji je Kuvajtu u drugom kolu uvalio deset golova (31:22). Konačno se osjetilo da se čitava priča kreće na bolje. Potom su domaći Amerikanci pružili najbolji mogući otpor (35:27), a posebno je bilo dojmljivo drugo poluvrijeme u kojem su nam zabili 18 pogodaka. 

U ondašnje vrijeme, iz skupine olimpijskog turnira dalje su prolazile dvije najbolje ekipe, umjesto četiri, što je običaj koji traje od Sydneyja 2000. Stoga, nužno je bilo svladati europske prvake, Ruse, protivnike koji su nam zatvorili vrata polufinala na Euru nekoliko mjeseci ranije. U susretu koji je obilovao gadnim duelima, Hrvatska je “okrenula” Rusiju i ostvarila veliku pobjedu (25:24). Još se pamte suze Lavrova nakon što je Matošević obranio ključan sedmerac Torgovanovu, a Jović zabio za pobjedu…

Rusija je eliminirana, a posljednji duel u grupnoj fazi bila je borba za prvo mjesto. Ustvari, samo nalik na borbu, budući da taj meč Kljaiću nije puno značio…

S druge strane našla se Švedska, “Bengan Boysi”, branitelji srebra iz Barcelone. Neke važne igrače Kljaić je odlučio ostaviti na klupi te su Šveđani bez problema riješili utakmicu u svoju korist (18:27). Kad je legendarni Zlatko Saračević pitao izbornika uoči tog susreta zašto ga je izostavio, uključujući i još neke ključne pojedince, Kljaić je rekao:

Vi ćete nositi stvari suigrača, a kada završi idete kod Francuza i kažete im – vas smo odlučili dobiti.

POZICIJAEKIPAUTAKMICEPOBJEDEREMIJIPORAZIGOL-RAZLIKABODOVI
1.Švedska5500131:9410
2.Hrvatska5401132:1228
3.Rusija5302137:1066
4.Švicarska5203126:1154
5.SAD5104111:1422
6.Kuvajt5005100:1580
*U polufinale su prošle dvije najbolje ekipe

Ništa od plivanja preko Atlantika 

Kako je “Kljun” zamislio, tako je i bilo. S odličnim čuvanjem Jacksona Richardsona, svjetski prvaci zaustavljeni su u olimpijskom polufinalu (24:20), unatoč još jednoj strašnoj partiji Stephanea Stoecklina koji je zabio osam golova. Finale? Nezaboravno. Iz sjećanja ne može tek tako izaći ogromno mnoštvo ljudi koje je došlo u Georgia Dome – što Hrvata, što Šveđana, ali i što Amerikanaca koji su došli, možda i prvi put u životu, pogledati taj sport imena rukomet. Prema nekim tadašnjim izvještajima, primjerice Los Angeles Timesa, u dvorani se skupilo čak 45 tisuća ljudi (!?), no u službenim spisima kasnije smo pronašli podatak koji govori – 35 tisuća gledatelja. Ako je prvotni podatak točan, onda je to do današnjeg dana najposjećenija rukometna utakmica ikada! 

Iako su bili kraljevi europskog rukometa u 90-ima i početkom 2000-ih, nikako nisu mogli do olimpijskog zlata igrači nedavno preminulog Bengta Johanssona. Koliko su god bili nabrijani u tom finalu, protiv Hrvata nisu mogli, kao niti godinu ranije u polufinalu Svjetskog prvenstva. Prvo poluvrijeme doslovno nisu mogli ništa, zaostatak je bio –5. No, u drugih 30 minuta počeli su se buditi “Bengan Boysi”, ali malo prekasno. Hrvatska je slavila svoje prvo olimpijsko zlato! Vjerujemo kako je “Kljunu” pao kamen sa srca još nakon polufinala, ponajviše zbog one njegove famozne izjave uoči puta u SAD: “Ako ne osvojimo medalju, vraćamo se plivajući”… No, sada je postalo jasno – u domovinu se vraća sa zlatom oko vrata.

I inače fenomenalni Patrik Ćavar, odigrao je u Atlanti turnir života. U šest odigranih utakmica zabio je 43 gola (sedam u prosjeku), čime je uvjerljivo ponio nagradu za najboljeg strijelca. Uvršten je u idealnu momčad olimpijskog turnira, kao i Irfan Smajlagić koji je kraj dočekao na šestome mjestu najboljih strijelaca (31 gol). 

Pokojni Saračević i Puc, pa Ćavar, Smajlagić, Jelčić, Jović, Matošević… Kakva je to ekipa bila. S kakvim izbornikom! 

Zlatni na OI 1996. 

  • Venio Losert 
  • Valter Matošević 
  • Vladimir Jelčić 
  • Goran Perkovac 
  • Irfan Smajlagić 
  • Božidar Jović 
  • Nenad Kljaić 
  • Iztok Puc 
  • Slavko Goluža 
  • Zoran Mikulić 
  • Zlatko Saračević 
  • Patrik Ćavar 
  • Alvaro Načinović 
  • Bruno Gudelj 
  • Valner Franković 
  • Vladimir Šujster 

Izbornik: Velimir Kljaić 

Put do zlata 

Prvi krug 

1. kolo: Švicarska 23:22 (Ćavar 8) 

2. kolo: Kuvajt 31:22 (Ćavar 10) 

3. kolo: SAD 35:27 (Smajlagić 11) 

4. kolo: Rusija 25:24 (Jović 7) 

5. kolo: Švedska 18:27 (Mikulić 6) 

Završnica 

Polufinale: Francuska 24:20 (Ćavar 8) 

Finale: Švedska 27:26 (Jović, Smajlagić 6)


Rezultati ankete (Najveći hrvatski sportski uspjeh 1996.) 

1. Olimpijsko zlato muške rukometne reprezentacije – 81% 

2. Muška nogometna reprezentacija u četvrtfinalu Europskog prvenstva – 7% 

3. Europski naslov rukometašica Podravke – 4% 

3. Europski naslov vaterpolista Mladosti – 4% 

3. Olimpijsko srebro muške vaterpolske reprezentacije – 4% 

Najveći hrvatski sportski uspjesi po godinama od 1992. (Vaš izbor) 

1992. olimpijsko srebro muške košarkaške reprezentacije 

1993. obrana naslova europskog prvaka rukometaša Zagreba 

1994. svjetska bronca muške košarkaške reprezentacije 

1995. svjetsko srebro muške rukometne reprezentacije 

1996. olimpijsko zlato muške rukometne reprezentacije 

*Iduća anketa na rasporedu je sutra (petak, 12. kolovoza) – Najveći hrvatski sportski uspjesi 1997. godine

Ostavi komentar

Možda će vas zanimati

Sport

Danas je na rasporedu 19. anketa u kojoj ćemo se dotaknuti najvećih uspjeha hrvatskih sportašica i sportaša koji su se zbili 2010. godine

Rukomet

Na SP-u 2009. u Hrvatskoj, našu mušku rukometnu reprezentaciju posljednji smo put ispratili do svjetskog finala

Komentar

Igralo se četvrtfinale Europskog prvenstva, drugo u povijesti za Hrvatsku, prvo nakon EP-a u Engleskoj 1996.

Sport

Danas je na rasporedu 18. anketa u kojoj ćemo se dotaknuti najvećih uspjeha hrvatskih sportašica i sportaša koji su se zbili 2009. godine