Nakon prvih sedam kola HNL-a, Hajduk ima četiri boda više od Dinama. Dovoljno da se u Splitu krene stvarati euforija. Mnogi podno Marjana neće ovo priznati, poučeni prošlosezonskim iskustvima, ali pogled na poredak iz bijeloga kuta izgleda vrlo obećavajuće. Kao i trenutna forma Dinama za koju se u Splitu “mole” da potraje što dulje. Ono što u Hajduku nije uobičajeno je dugoročni pogled na situaciju u klubu. A ona je sa sportskim direktorom, Francoisom Vitalijem, upitna…
FRANÇOIS VITALI IS THE NEW SPORTING DIRECTOR OF HAJDUK!#Hajduk #Vitali #HNL pic.twitter.com/xJffaDciMg
— Croatian Football (@CroatiaFooty) September 12, 2024Bez namjere za diskreditaciju Francuza, potpisnik ovih redaka mišljenja je da su strani sportski direktori bez iskustva rada u Hrvatskoj nužno zlo. Životopis Vitalija poprilično je zavidan, pogotovo kad se uzme u obzir dugi niz godina boravka u Lilleu gdje je u njegovom razdoblju razvijen snažan omladinski pogon iz kojeg su se iznjedrile neke velike face svjetskog nogometa, poput Edena Hazarda.
Francois Vitali 2011. krenuo je put Belgije, odnosno Royal-Mouscrona, kluba koji je u vlasništvu Lillea, gdje se zadržao četiri vrlo uspješne godine (klub napredovao iz treće u prvu ligu). Potom je postao sportski direktor Cercle Bruggea, filijale Monaca, da bi se 2020. vratio u Francusku, stigavši u Troyes. Ondje mu, pak, nisu cvjetale ruže – klub je dvaput degradiran u niže rangove, no zbog bankrota Bordeauxa, nisu ispali u treću ligu, nego se još drže u drugoj.
Tri glavna problema
Vitali je sa svojih 48 godina prvi put napustio francusko tržište i tamošnje govorno područje te stigao revitalizirati karijeru u Hajduk. Ovdje stižemo do potencijalnog prvog problema – nedostatak poznavanja lokalne kulture i mentaliteta. Sportski direktori koji dolazi iz drugih zemalja nerijetko imaju ograničeno razumijevanje lokalne kulture, jezika i mentaliteta, što otežava komunikaciju s igračima, trenerima, upravom i navijačima.
Problem broj 2, nimalo nevažan – nedostatak poznavanja domaće lige i infrastrukture. Sportski direktor mora duboko razumjeti kako domaća liga funkcionira, uključujući regulacije, odnose među klubovima, te razinu konkurencije. Moguće je zanemarivanje domaćih talenata, a priklanjanje “poznatim” mu igračima, Francuzima i Belgijcima. Nemojte se iznenaditi ako u siječnju splitsku rivu preplave francuski i(li) belgijski nogometaši, kao što su minulo ljeto osječku Kopiku počeli posjećivati Portugalci direktora Bota. A talenti Hajdukove omladinske škole krenu put Solina i Radomlja…
Ono što možda predstavlja najveći izazov Vitaliju je nedostatak mreže kontakata. Jedna od ključnih snaga sportskog direktora je njegova mreža kontakata – agenti, skauti, treneri i drugi profesionalci koji su ključni u pregovorima za transfere i razvoj igrača. Koga Francuz zna otprije u hrvatskom nogometu, tek ćemo saznati. Pred njim je nekoliko mjeseci intenzivne izgradnje spomenute mreže. Makar, kraj je rujna, što znači da kreću prve projekcije zimskog prijelaznog roka.
Baldinija je loša epizoda u Tottenhamu koštala karijere
U proteklih desetak godina, u europskom nogometu dogodilo se more slučajeva u kojima bi strani sportski direktori “uprskali stvari”. Na primjer, Ramon Rodriguez Verdejo, mnogo poznatiji kao Monchi, smatra se ikonom Seville. Ali, ne i Rome. U “Vučici” je proveo vrijeme od 2017. do 2019. godine, tijekom kojeg je prodao ključne igrače poput Alissona i Mohameda Salaha. Odlazak ovog dvojca izazvao je frustracije među navijačima dovevši do slabijih rezultata. Momčad se potom nije uspjela natjecati na najvišim razinama Serie A i Lige prvaka, što je kulminiralo otpuštanjem trenera Eusebija Di Francesca.
Još ćemo izdvojiti primjer razdoblja Franca Baldinija u Tottenhamu, od 2013. do 2015. godine. Baldini je potrošio velik dio novca od transfera Garetha Balea u Real na sedam novih igrača, ali većina tih akvizicija (poput Roberta Soldada i Etiennea Capouea) nije opravdala svoja ulaganja. Klub nije uspio poboljšati rezultate na terenu, a Baldinijeva strategija dovođenja novih igrača bila je kritizirana kao loša i previše rizična. Baldini je odlaskom iz kluba 2015. završio svoju karijeru sportskog direktora, s 55 godina.
Da ne opisujem ostale negativne primjere (Zubizarreta u Marseilleu, Comolli u Liverpoolu, Mislintat u Arsenalu), završit ću jednim iole pozitivnim. Kako za koga – Mindaugasom Nikoličiusem. Istina, riječ je o Litavcu u hrvatskom nogometu, pod kojim je Hajduk osvojio dva Kupa, nakon dugo godina uključio se u borbu za naslov državnog prvaka. Bilo je pogrešnih odluka, ali Nikoličius je zanat u “Lijepoj našoj” brusio u Gorici dvije sezone gdje je stvorio mrežu poznanstva.
Mrežu neophodnu za kvalitetan prijelazni rok. I lakši život.
(Stavovi izneseni u člancima objavljenima pod rubrikom "Komentar" osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno mišljenje redakcije Hrsport.hr portala)
