Heroj Hrvatske na Svjetskom prvenstvu u Kataru i Dinama u europskim klupskim natjecanjima. No, mora sjediti na klupi u najslabijoj momčadi Premiershipa.
Tako je započela priča Mislava Oršića u najjačoj nogometnoj ligi Europe, 30-godišnjeg krilnog napadača od kojeg se očekivalo da će bez problema pronaći mjesto u udarnoj momčadi Southamptona, no to se nije dogodilo.
Dapače, trener Nathan Jones čak ga je poslao u jednom trenutku u rezervnu momčad, što djeluje suludo kad znamo da se radi igraču koji je utrpao tri komada Tottenhamu te po jedan West Hamu i Chelseaju, u velikim međunarodnim utakmicama dok je još nosio “modri” dres.
Pa iako je Southampton smijenio trenera što bi moglo ići na ruku Mislavu Oršiću, činjenica je da transferi iz HNL-a u Premiership u zadnje vrijeme neslavno završavaju i to više nije slučajnost.
Za razliku od Bundeslige i Serie A, gdje se naši nogometaši vrlo brzo afirmiraju i postanu bitni igrači svojih momčadi, engleski nogomet bio je plodno tlo tek za rijetke hrvatske igrače, a posebno je teško bilo onima koji su u Premier ligu došli izravno iz domaćeg klupskog nogometa…
Loše epizode Kramarića i Vlašića
Kada je Andrej Kramarić utrpao čak 28 golova u dresu Rijeke tijekom ljeta i jeseni 2014. godine, bili smo uvjereni da ga čeka blistava karijera u Premiershipu, u koji je došao sljedeće zime kao novi član Leicester Cityja.
Umjesto toga, gotovo da nije igrao za “lisice” koje su se tog proljeća borile za opstanak, a zatim je u šampionskoj sezoni malog kluba poslan na posudbu u Hoffenheim i više se nije vraćao. U Njemačkoj je pak proigrao i postao jedan od najboljih napadača Bundeslige.
Priča Nikole Vlašića u Premiershipu još je manje lijepa, jer okušao se dvaput, 2017. u dresu Evertona i 2021. godine kao član West Hama. Niti jednom se nije izborio za poštenu minutažu, dok je u međuvremenu bio najbolji igrač CSKA iz Moskve te sada igra odlično u Torinu.
Neuspjeh u Premiershipu nije zaustavio Vlašića i Kramarića, dok neke druge igrače jest. Pa tako odlazak Filipa Benkovića iz Dinama u Leicester 2021. godine nije urodio minutažom, da bi zatim isto doživio i u Udineseu, a tek sada mu nešto bolje ide u njemačkoj drugoj ligi.
Bilo je još neuspješnih odlazaka iz HNL-a u Premiership, od kojih svakako vrijedi izdvojiti Boška Balabana kojeg je 2001. godine kupila Aston Villa iz Dinama i do danas ga se smatra najgorom kupovinom u povijesti kluba. No, ima i nekoliko pozitivnih primjera koje svakako vrijedi spomenuti…
Modrić se najbolje snašao u Premiershipu
Među hrvatske nogometaše koji su ostavili najdublji trag u Engleskoj svakako spada Luka Modrić koji je stigao iz Dinama 2008. godine i proveo u Tottenhamu četiri godine. Ništa nije osvojio, ali bio je jedan od najboljih veznjaka Premiershipa, što ga je lansiralo u Real Madrid.
Solidnu karijeru u Engleskoj imao je i Vedran Ćorluka od 2007. do 2012. godine, koji je pronašao minutažu u Manchester Cityju i Tottenhamu nakon prelaska iz Dinama. Dres Hajduka Niko Kranjčar zamijenio je 2006. godine bojama Portsmoutha i tamo igrao sasvim dobro, prije nego što je njegova karijera ipak krenula silaznom putanjom.
Nikola Kalinić svašta je prošao u svojoj karijeri, ali možda i najbolja epizoda mu se dogodila nakon što je iz Hajduka otišao u Blackburn 2009. godine, za koji je odigrao neke zapažene utakmice.
A ako odemo još malo dalje u prošlost, dolazimo do Igora Štimca koji je 1995. godine preselio iz Hajduka u Derby County i tamo zaista ostavio dubok trag…
Problem u trenerima ili stilu igre?
Dakle, zaista je bilo hrvatskih nogometaša koji su stigli u Premiership iz HNL i uspjeli napraviti lijepu karijeru na Otoku, no takvih slučajeva je sve manje u posljednjem desetljeću.
To je u suprotnosti s napretkom našeg nogometa, jer reprezentacija je u međuvremenu osvojila broncu i srebro na Svjetskom prvenstvu, a o hrvatskim igračima svi govore s poštovanjem. Pa zašto im je onda trenutno tako teško nametnuti se na engleskim travnjacima?
Dva su vjerojatna razloga. Problem je svakako u tamošnjim trenerima, koji više cijene igrače sa sjevera Europe te iz Francuske i Afrike, od onih iz našeg podneblja. Također nije jednostavno zamijeniti umjereni tempo HNL-a s munjevitom igrom u Premiershipu, koja traži maksimalne fizičke napore od igrača. Potrebno je vremena za privikavanje, a strpljenja u engleskim klubovima očito nema.
U svakom slučaju, možda je bolje zaobilaznim putem krenuti u Premiership, poput Matea Kovačića, Ivana Perišića, Dejana Lovrena, Nikice Jelavića i Davora Šukera, nego izravno na Otok iz domaćeg nogometa. Bundesliga, Serie A i La Liga su moćne nogometne lige u kojima se Hrvati brže i bolje razvijaju, nakon čega njihovu vrijednost ne mogu više ignorirati ni u Engleskoj…
