Hrvatska nogometna liga (HNL), koja nosi sponzorski naziv SuperSport HNL, već desetljećima okuplja klubove iz Lijepe naše, koji se natječu s ciljem da postignu što bolje rezultate u najvišem rangu domaćeg nogometa, oduševljavajući navijače diljem zemlje. I dok je moderna povijest prvenstva naširoko poznata, o samim počecima HNL-a publika zna nešto manje. Stoga smo odlučili proučiti temu – kako je nastao HNL?
Kako je nastao HNL?
Hrvatska nogometna liga, poznatija kao HNL, osnovana je 1991. godine. Kako se Hrvatska nastojala uspostaviti kao nezavisna nacija, postalo je neophodno stvoriti institucije i organizacije koje odražavaju njezin novi status, uključujući vlastitu nogometnu ligu. Prva sezona HNL-a održana je 1992. godine, označivši početak vrhunskog profesionalnog nogometa u Hrvatskoj. Od tada je HNL služio kao glavno nogometno natjecanje u zemlji, pružajući platformu klubovima za natjecanje za domaću slavu i međunarodno priznanje. Kako je nastao HNL?
Nekoliko je čimbenika doprinijelo osnivanju HNL-a:
- Nacionalni identitet: Želja za izgradnjom posebnog nacionalnog identiteta nakon osamostaljenja Hrvatske odigrala je značajnu ulogu u osnivanju HNL-a. Nogomet je dugo bio izvor nacionalnog ponosa i jedinstva u Hrvatskoj, a posjedovanje vlastite nogometne lige smatralo se važnim simbolom suvereniteta i državnosti.
- Sportska infrastruktura: Prije osnivanja HNL-a hrvatski klubovi sudjelovali su u Prvoj jugoslavenskoj ligi u kojoj su dominirali klubovi iz Srbije i Crne Gore. Osamostaljenjem Hrvatske javila se potreba za stvaranjem strukture domaće lige koja bi hrvatskim klubovima pružila priliku da se natječu na najvišoj razini i razvijaju svoj talent.
- Razvoj nogometa: Osnivanje HNL-a također je imalo za cilj poticanje rasta i razvoja nogometa u Hrvatskoj. Stvaranjem namjenske domaće lige, hrvatske nogometne vlasti nadale su se poboljšati kvalitetu natjecanja, privući ulaganja i pružiti priliku mladim igračima da pokažu svoj talent i napreduju na višim razinama sporta.
- Međunarodno priznanje: Osnivanje HNL-a dio je širih nastojanja Hrvatske da dobije priznanje na međunarodnoj sceni. Vlastitom nogometnom ligom Hrvatska bi mogla sudjelovati u međunarodnim natjecanjima pod okriljem UEFA-e i FIFA-e, čime bi dodatno učvrstila status samostalne nogometne države.
Povijesni presjek
Nakon odgovora na pitanje kako je nastao HNL, osvrnimo se na njegove početke. Prve godine HNL-a obilježene su uzbuđenjem, entuzijazmom i osjećajem optimizma dok se hrvatski nogomet nastojao etablirati na domaćoj i međunarodnoj sceni.
U ligi je sudjelovalo 12 klubova iz cijele Hrvatske, uključujući tradicionalne moćnike kao što su Dinamo Zagreb (prije poznat kao HAŠK Građanski te Croatia Zagreb) i Hajduk Split, kao i momčadi u usponu željne ostaviti svoj trag. Prvu su utakmicu 28. veljače 1992. odigrali HAŠK Građanski i Cibalia (2:0) na stadionu Maksimir, a naslov na kraju sezone osvojio Hajduk.
HNL je brzo stekao popularnost među nogometnim navijačima u Hrvatskoj, s utakmicama koje su privlačile veliku publiku i izazivale veliki interes i medijsku pokrivenost. Natjecateljska priroda lige i visoka razina igre pokazali su dubinu talenta u hrvatskom nogometu i pomogli u podizanju profila sporta u zemlji.
Tijekom godina, HNL je bio dom nekih od najintenzivnijih i najslavnijih rivalstava u hrvatskom nogometu. Utakmice između tradicionalnih rivala poput zagrebačkog Dinama i splitskog Hajduka, poznate kao “Vječni derbi”, osvojile su navijače i proizvele nezaboravne trenutke koji su postali dio nogometnog folklora.
Kultni igrači poput Davora Šukera, Zvonimira Bobana i Roberta Prosinečkog, koji su svoje talente pokazali u ligi prije nego što su postigli uspjeh na međunarodnoj sceni, ostvarili su trag u HNL-u. Njihov doprinos hrvatskom nogometu pomogao je da se HNL uzdigne na nove visine izvrsnosti i prestiža.
Unatoč svojim uspjesima, HNL se tijekom godina suočavao s brojnim izazovima, uključujući financijska ograničenja, razvoj infrastrukture i konkurenciju drugih europskih liga. Uloženi su napori da se odgovori na te izazove i prilagodi promjenjivim okolnostima, uključujući reforme strukture lige, ulaganja u razvoj mladih i strateška partnerstva s međunarodnim nogometnim organizacijama.
Format natjecanja
Format se, otkako je nastao HNL, kroz godine mijenjao, a danas se sastoji od 10 momčadi koje se natječu u okruglom formatu, a svaka momčad igra ukupno 36 utakmica tijekom sezone. Na kraju svake sezone, posljednjeplasirana momčad u HNL-u ispada u nižu ligu, dok najbolja momčad iz niže lige napreduje u HNL. Ovaj sustav napredovanja i ispadanja pomaže u održavanju konkurentnosti lige i pruža prilike klubovima za napredak ili suočavanje s novim izazovima.
‘Velika četvorka’
‘Velikom četvorkom’ smatraju se klubovi iz najvećih gradova Hrvatske, koji su ujedno i najuspješniji u ligi. To su:
- GNK Dinamo Zagreb (ranije poznat kao Croatia Zagreb): Dinamo Zagreb stoji kao najuspješniji klub u povijesti HNL-a, osvojivši brojne naslove prvaka od osnutka lige. S dominantnom prisutnošću u hrvatskom nogometu, Dinamo Zagreb dosljedno je bio glavni konkurent u HNL-u, pokazujući svoj talent i dubinu momčadi.
- Hajduk Split: Hajduk Split je još jedna tradicionalna sila hrvatskog nogometa i jedan od najuspješnijih klubova u HNL-u. Iako nije tako dominantan kao zagrebački Dinamo, splitski Hajduk je postigao uspjeh u ligi, osvojivši više naslova prvaka, posljednji 2005. godine, i učvrstivši svoj status jednog od najboljih hrvatskih nogometnih klubova.
- HNK Rijeka: HNK Rijeka također je bila jak konkurent u HNL-u tijekom godina, osvojivši nekoliko naslova prvaka i uspostavivši se kao konkurentska sila u hrvatskom nogometu. Zadnji od njih stigao je u sezoni 2016./17., čime je klub prekinuo dugogodišnju dominaciju Dinama po osvojenim titulama.
- NK Osijek: NK Osijek još je jedan značajan klub u povijesti HNL-a, poznat po svom natjecateljskom duhu i dobrim nastupima u ligi. Iako nije tako nagrađen kao neki drugi klubovi na ovom popisu, NK Osijek postigao je uspjeh u HNL-u i nastavlja biti težak protivnik svojim suparnicima.
Rekordi HNL-a
Kako je nastao HNL, tako su se i postavljali te rušili rekordi. HNL bilježi brojne rekorde postavljene tijekom godina, pokazujući talent, vještinu i postignuća igrača i klubova u ligi. Evo nekih značajnih rekorda iz HNL-a:
- Najviše naslova koje je klub osvojio: Dinamo Zagreb (prije poznat kao Croatia Zagreb) drži rekord za najviše naslova HNL-a koje je osvojio jedan klub, 24 ukupno zaključno sa sezonom 2022./23. Klub je osvojio brojna prvenstva u ligi od osnutka lige 1992. godine, čime se postavio kao dominantna sila u hrvatskom nogometu.
- Najbolji strijelac: Eduardo da Silva, hrvatski nogometaš brazilskog podrijetla, drži rekord za najviše postignutih golova, 34 ukupno, u jednoj HNL sezoni. Eduardo je taj podvig postigao tijekom sezone 2006. – 2007. dok je igrao za zagrebački Dinamo, čime je učvrstio svoj status jednog od najproduktivnijih strijelaca lige.
- Najveća pobjeda: Najveća pobjeda u povijesti HNL-a zabilježena je u utakmici između Hajduka i velikogoričkog Radnika 1994. Hajduk je osigurao nevjerojatnu pobjedu od 10-0 nad Radnikom, pokazujući svoju dominaciju na terenu.
- Najdulji niz bez poraza: Dinamo Zagreb također drži rekord za najduži niz bez poraza u povijesti HNL-a. Klub je ostao neporažen u impresivnom nizu od 50 utakmica od sezone 2013./14. do sezone 2015./16., naglašavajući njihovu dosljednost i otpornost u ligi.
- Najmlađi strijelac: Lovro Zvonarek drži rekord najmlađeg strijelca u povijesti HNL-a. Zvonarek, koji je tada imao samo 16 godina, zabio je svoj prvi pogodak za Slaven Belupo u utakmici protiv Varaždina 2021. godine, pokazujući svoj rano sazreli talent i potencijal.
- Najbolji strijelac: Davor Vugrinec predvodi listu vječnu listu strijelaca HNL-a s impresivnih 145 pogodaka. Vugrinec je tijekom godina igrao za Varteks, Rijeku, Dinamo, Zagreb i Slaven Belupo.
