Trčanje je odlično rješenje je za zdravlje, a njegova jednostavnost pomogla je u tome da postane jedan od najmasovnijih sportova na svijetu. Treba vam samo par tenisica i možete krenuti! I dok će se manje iskusni odlučiti za utrke na kraće staze, oni iskusniji možda će se odlučiti za utrku maratona. No, što je to zapravo i kako je nastao maraton?
Maraton
Prije nego što odgovorimo na pitanje kako je nastao maraton, donosimo par osnovnih informacija o njemu. Maraton je trkačka utrka i atletska disciplina na duge staze sa službenom dužinom od 42,195 kilometara. Maraton je jedno od najpoznatijih i najprestižnijih događanja cestovnih utrka na globalnoj razini, čije porijeklo seže u staru Grčku.
Kako je nastao maraton?
A sada – nastanak maratona. Najpoznatija priča povezana s maratonom je ona o Filipidu, grčkom vojniku koji je, prema legendi, trčao s bojnog polja Maratona u Atenu kako bi prenio vijest o vojnoj pobjedi protiv Perzijanaca 490. godine pr. Kr.
Priča kaže da je Filipid, nakon što su Atenjani porazili Perzijance u bitci kod Maratona, poslan da pretrči oko 42 kilometra od Maratona do Atene kako bi donio vijest o pobjedi. Kad je stigao u Atenu, uzviknuo je “Nike!” (“Pobjeda!”) prije nego što se srušio i umro od iscrpljenosti.
Iako postoji rasprava među povjesničarima o točnosti ovog izvještaja, on je ipak postao središnji dio predaje i simbolike maratona.
Nastanak maratona – prvi maraton
Nakon pitanja kako je nastao maraton, osvrćemo se na njegove profesionalne početke. Koljevka utrke u svakom je slučaju – Grčka. Prvi maraton kao organizirani atletski događaj bio je dio modernih Olimpijskih igara. Održao se tijekom uvodnih modernih Olimpijskih igara održanih u Ateni 1896. Maratonska utrka na bila je duga otprilike 40 kilometara (oko 25 milja), s početkom u gradu Maratonu i završetkom na stadionu Panathenaic u Ateni. Spiridon Louis, grčki vodonoša, izašao je kao pobjednik maratona s vremenom 2:58:50, postavši pritom nacionalni heroj.
Od tada je maraton postao standardni događaj na Olimpijskim igrama i postao je popularan u cijelom svijetu, s bezbrojnim maratonima koji se godišnje organiziraju u gradovima diljem svijeta. Maratonska udaljenost službeno je standardizirana na 42,195 kilometara tijekom Olimpijskih igara 1908. u Londonu i od tada je ostala nepromijenjena.
Rekordi i najbolji maratonci
Koji su najbolji maratonci na svijetu? Kenijac Kelvin Kiptum, koji je u veljači 2024. tragično preminuo u prometnoj nesreći, drži svjetski rekord za najbržu istrčanu utrku maratona. Kiptum je u listopadu 2023. na maratonu u Chicagu postavio novi rekord maratona s vremenom 2:00:35, čime je ujedno bio najbliži dosad još neostvarivom cilju profesionalnih maratonaca u službenim natjecanjima, a to je trčanje utrke ispod dva sata. Rekord u ženskoj konkurenciji drži predstavnica Etiopije Tigst Assefa s vremenom 2:11:53.
Tko su, uz Kiptuma i Assefu, neki od najboljih maratonaca i maratonki svijeta? Donosimo nekoliko imena…
- Eliud Kipchoge (Kenija): Široko smatran jednim od najboljih maratonaca svih vremena, Kipchoge je osvojio više velikih maratona, uključujući Londonski maraton, Berlinski maraton i zlatne olimpijske medalje. Najpoznatiji je po probijanju dvosatne barijere u maratonu u posebnom događaju pod nazivom INEOS 1:59 Challenge, no riječ je bila o neslužbenoj utrci.
- Haile Gebrselassie (Etiopija): Gebrselassie je legenda trčanja na daljinu koja je postigla izvanredne uspjehe u atletskim i cestovnim utrkama. Pobijedio je na brojnim velikim maratonima, postavio više svjetskih rekorda u maratonu i osvojio zlatne olimpijske medalje na 10 000 metara.
- Kenenisa Bekele (Etiopija): Bekele je još jedna etiopska ikona trčanja na daljinu koja je briljirala iu atletskim i cestovnim utrkama. Drži drugo najbrže vrijeme u maratonu u povijesti i osvojio je više velikih maratona, uključujući Berlinski i Londonski maraton.
- Paula Radcliffe (Ujedinjeno Kraljevstvo): Radcliffe se smatra jednom od najvećih maratonki svih vremena. Postavila je svjetski rekord za žene u maratonu 2003. i pobijedila na više velikih maratona, uključujući Londonski maraton, New York City Marathon i Chicago Marathon.
- Mizuki Noguchi (Japan): Noguchi je osvojila zlatnu medalju u ženskom maratonu na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i postigla je uspjeh na raznim drugim maratonima, uključujući pobjede na Berlinskom maratonu i Ženskom maratonu u Osaki.
- Wilson Kipsang (Kenija): Kipsang je bivši svjetski rekorder u maratonu i osvojio je nekoliko velikih maratona, uključujući Berlinski maraton, Londonski maraton i New York City Marathon.
- Catherine Ndereba (Kenija): Ndereba, poznata kao “Katarina Velika”, dvostruka je osvajačica srebrne olimpijske medalje u ženskom maratonu i četiri je puta pobijedila na Bostonskom maratonu.
Maraton u modernom vremenu
Evo nekih ključnih aspekata maratona u suvremeno doba:
- Masovno sudjelovanje: Maraton je doživio značajan porast masovnog sudjelovanja, s milijunima trkača svih dobi i sposobnosti koji svake godine sudjeluju u utrkama diljem svijeta. Mnogi ljudi odabiru trčanje maratona kao osobni izazov, prikupljanje sredstava u dobrotvorne svrhe ili jednostavno zbog užitka trčanja.
- Elitno natjecanje: Usprkos porastu masovnog sudjelovanja, elitno natjecanje u maratonu ostaje žestoko. Vrhunski sportaši iz cijelog svijeta natječu se u velikim maratonima, ciljajući na pobjedu i obaranje rekorda.
- Veliki maratoni: Nekoliko velikih maratona pojavilo se kao ikonični događaji, privlačeći elitne sportaše, medijsku pozornost i veliki broj gledatelja. Utrke kao što su Bostonski maraton, New York City Marathon, London Marathon, Berlin Marathon, Chicago Marathon i Tokyo Marathon spadaju među najprestižnije i najpoznatije maratone na svijetu.
- Tehnološki napredak: Napredak u tehnologiji imao je značajan utjecaj na trening maratona, izvedbu i organizaciju utrke. Od laganih tenisica za trčanje i odjeće koja upija vlagu do GPS uređaja za praćenje i online platformi za prijavu na utrke, tehnologija i dalje igra ključnu ulogu u sportu.
- Uključivanje i raznolikost: Maraton je postao inkluzivniji i raznolikiji, sa sudionicima iz svih društvenih slojeva i podrijetla koji sudjeluju u utrkama. Uz standardne maratonske događaje, utrke često imaju kategorije za sportaše u invalidskim kolicima, parasportaše i natjecatelje dobnih skupina, ističući raznolikost i pristupačnost sporta.
- Globalizacija: Maratoni se održavaju u gradovima diljem svijeta, doprinoseći turizmu, gospodarskom razvoju i angažmanu zajednice. Zemlje i regije koje nekad nisu bile povezane s trčanjem na daljinu prihvatile su maraton, organizirajući utrke koje privlače sudionike i gledatelje iz cijeloga svijeta.
- Zdravlje i kondicija: Popularnost maratona djelomično je rezultat povećanja svijesti o važnosti tjelesne aktivnosti i zdravog života. Mnogi ljudi vide trčanje maratona kao značajan fitness cilj i način da poboljšaju svoje cjelokupno zdravlje i dobrobit.
Maratoni u Hrvatskoj i najbrži hrvatski maratonac
U Hrvatskoj se održava sve više utrka maratona. Svake godine u listopadu natjecatelji sudjeluju u Zagrebačkom maratonu, koji je debitirao 1992. godine. Inače, iste je godine Hrvatska dobila svog rekordera među maratoncima. Poštar Drago Paripović je 29. ožujka 1992. u Bologni maraton istrčao u vremenu 2:17:05, što do danas ostaje nacionalni rekord.
No, najstariji maraton nije onaj u Zagrebu, već Plitvički maraton, koji se održava od 1981. godine. Po mnogima je i najljepši u Hrvatskoj, jer se trči uz Plitvička jezera pa prizori sigurno oduševljavaju. I Split, kao i brojni drugi gradovi u Hrvatskoj, imaju svoj maraton…
Od maratonki ljepšeg spola valja spomenuti dvije naše najistaknutije maratonke posljednjih godina, Mateu Parlov Koštro i Bojanu Bjeljac.
Eto, sada znate kako je nastao maraton, kao i sve o njemu!