HNK Hajduk Split je jedan od dva najpoznatija i najuspješnija hrvatska nogometna kluba, a tema ovog članka će biti uspjesi Hajduka u europskim natjecanjima. Hajduk ima bogatu povijest, gomilu navijača i nekoliko značajnih uspjeha u europskim natjecanjima. Hajduk predstavlja ugledni nogometni klub sa sjedištem u Splitu. Klub se može pohvaliti dugom poviješću uspjeha i postao je jedno od najvećih športskih društava u Hrvatskoj.
Njihove domaće utakmice igraju se na Poljudu. Kroz protekla desetljeća, Hajduk je osvojio značajne naslove, uključujući 18 prvenstava u pet država, 17 nacionalnih kupova i 5 superkupova. U europskim natjecanjima, klub je ostvario nekoliko zapaženih rezultata, uključujući tri četvrtfinala Lige prvaka, te po jedno polufinale Kupa UEFA i Kupa pobjednika kupova.
Klub je osnovan 13. veljače 1911. godine u Pragu, okupljanjem splitskih studenata Fabijana Kaliterne, Vjekoslava Ivaniševića, Lucijana Stelle i Ivana Šakića uz pomoć Vladimira Šore i profesora Josipa Barača koji je klubu nadjenuo ime Hajduk, ime koje do dan danas ponosno nosi. Njihova ideologija je bila povezana s prohrvatstvom i sjedinjenjem kraljevine Dalmacije s kraljevinom Hrvatskom i Slavonijom. Zbog toga klub nosi pridjev “Hrvatski” u svom nazivu, a u sklopu njihovog grba se nalazi hrvatski grb. Tradicionalne boje dresa, bijela s plavim donjim dijelom, simboliziraju bijelo jedro broda i plavu boju Jadranskog mora. Klubovi nadimci su “Bili”, “Hajduci” i “Majstori s mora”. Godine 2011., Hajduk je proslavio 100 godina postojanja.
Hajduk je poznat po svojoj širokoj bazi navijača. Prema istraživanju GfK Hrvatska iz 2005. godine, klub je imao približno 24% podrške među stanovnicima Hrvatske, odnosno preko 1,060,000 navijača. Najveći postotak podrške (76%) dolazi iz Dalmacije. Klub ima veliki broj navijača diljem Hrvatske, u BiH i među hrvatskom dijasporom. Najstarija navijačka skupina Hajduka je “Torcida”, osnovana 1950. godine, koja je poznata po svojoj fanatičnoj podršci.
Hajduk je, uz zagrebački Dinamo, jedan od najpopularnijih i najuspješnijih klubova u Hrvatskoj. Njihova dugogodišnja rivalstva s Dinamom, poznata kao “Vječni derbi”, smatraju se jednim od najvećih u svijetu nogometa. Klub je također poznat po tome što nikada nije ispao iz prve lige i kao prva momčad koja je obišla svih pet kontinenata.
Najveći uspjesi Hajduka u europskim natjecanjima
Unatoč tome što Hajduk Split nije redoviti sudionik grupnih faza UEFA Lige prvaka ili UEFA Europske lige, klub ima važno mjesto u povijesti europskog nogometa zahvaljujući svojim uspjesima, povijesnim trenucima i strastvenim navijačima. U sljedećim redovima ćemo se pozabaviti popisom od pet najboljih rezultata Hajduka u europskim natjecanjima.
Hajduk je dosad odigrao 230 utakmica u europskim natjecanjima te je ostvario 99 pobjeda, 42 remija i 89 poraza uz gol razliku 328:281. Najviše pobjeda, njih sedam, ostvarili su protiv klubova iz Belgije i Malte, dok su vrlo blizu bugarske momčadi protiv kojih su uknjižili šest trijumfa te talijanske i rumunjske koje su po pet puta porazili. S druge strane, najviše poraza su im nanijeli engleski (10) te španjolski timovi (7).
Splićani su u svojoj povijesti igrali jedno polufinale Kupa pobjednika kupova i Kupa UEFA-e, dok su u četvrtfinalu zapinjali dva puta u Kupu prvaka, jednom u Ligi prvaka, jednom u Kupu UEFA-e, jednom u Kupu pobjednika kupova te tri puta u Mitropa kupu. U sljedećim redovima se bavimo s tri najveća uspjeha splitskog kluba.
Polufinale Kupa pobjednika kupova 1972./73.
Prvi veći uspjeh u Europi, Hajduk bilježi 1973. godine kada su se domogli polufinala Kupa pobjednika kupova. U prvom kolu su izbacili norveški Fredrikstad s dvije pobjede od 1:0, dok su u drugom krugu bili bolji od velškog Wrexhama na račun gola u gostima. U Splitu je bilo 2:0, a na gostovanju u Walesu 3:1 za domaće.
Četvrtfinale je donijelo još jedan okršaj s ekipom s Otoka, ovog puta sa škotskim Hibernianom. Škoti su prvu utakmicu dobili s 4:2, a oba pogotka za Hajduk je postigao Ivan Hlevnjak. Taj zaostatak su Splićani nadoknadili slavivši s 3:0 na Poljudu. Hlevnjak, Ivica Šurjak i autogol Johna Blackleya, bili su dovoljni za pobjedu i plasman polufinale natjecanja.
U polufinalu su se susreli s Leedsom, a u dvomeču protiv Engleza je viđen samo jedan pogodak. Njega je u 21. minuti prve utakmice zabio Allan Clarke. Nažalost, Hajduk nije uspio nadoknaditi zaostatak na stadionu Kod stare plinare te su tu završili svoj put, dok je Leeds u finalu s minimalnih 1:0 izgubio od Milana.
Polufinale Kupa UEFA 1983./84.
Hajduk je u prvoj utakmici europskog puta u sezoni 1983./84. poražen od Universitatea Craiove s minimalnih 1:0, ali su istim rezultatom domaći slavili u Splitu golom Zorana Vujovića pa je na kraju pobjednik odlučen poslije izvođenja udaraca s bijele točke. Tu su se bolji snašli nogometaši Hajduka koji su zabili tri od četiri penala, dok su Rumunji pogodili tek jedan od četiri.
U drugom krugu su također morali nadoknađivati zaostatak od 3:2 iz prve utakmice protiv budimpeštanskog Honveda, no u tome itekako uspijevaju pa golovima Dušana Pešića (x2) i Zorana Vujovića slave s 3:0 i ulaze u osminu finala. Tamo ih je čekao okršaj s Radničkim iz Niša kojeg su eliminirali s ukupnih 4-0, po 2:0 u obje utakmice.
U četvrtfinalu je čekala praška Sparta koja je na domaćem terenu slavila s minimalnih 1:0 golom Ivana Hašeka. Uslijedio je uzvrat na Poljudu gdje je Hajduk poveo golom Ivana Gudelja u 18. minuti te je taj rezultat stajao na semaforu do 119. minute u kojoj Blaž Slišković iz slobodnog udarca postiže gol vrijedan plasmana u novo europsko polufinale; pokazat će se posljednjim do 2024. godine.
U polufinalu je čekao novi engleski gigant – Tottenham. U prvoj utakmici igranoj na Poljudu, Spursi su poveli u 19. minuti golom Marka Falca, no Splićani su golovima Gudelja i Pešića došli do trijumfa i pobjede od 2:1. Nažalost, u revanšu je Tottenham slavio golom Mickyja Hazarda te je na račun gola u gostima izborio plasman u finale.
Četvrtfinale Lige prvaka 1994./95.
Posljednji veliki uspjeh Hajduka u europskim natjecanjima datira iz 1995. godine. Hajduk je tada jedino pretkolo Lige prvaka prošao iznimno uspješno. U Varšavi su pobijedili Legiju rezultatom 1:0 zahvaljujući golu Mikija Rapaića, dok je uzvratna utakmica u Splitu bila prava demonstracija snage momčadi pod vodstvom Ivana Katalinića. Iako je prvo poluvrijeme bilo prilično oprezno s 25 tisuća gledatelja na tribinama, u nastavku je Hajduk pokazao svoj pravi potencijal. Već u trećoj minuti drugog poluvremena, Asanović je prevario golmana i zabio za 1:0. Uslijedio je sjajan slobodni udarac za 2:0, a mrežu su potresli i Rapaić te Tomo Erceg do kraja utakmice za konačnih 4:0.
Hajduk je nakon toga prošao kroz nezgodnu, ali prolaznu grupu. Benfica je bila apsolutni favorit, dok se sa Steauom i Anderlechtom moglo izboriti. Protiv Benfice, na Poljudu, osvojen je bod, Asanović je iznenadio u Bukureštu, a Tonći Gabrić je impresionirao protiv belgijskog prvaka. Posebno je bilo impresivno kako je Gabrić neutralizirao Josipa Webera. Unatoč porazu od 2:1 u Lisabonu, Hajduk je prošao u četvrtfinale Lige prvaka jer je Steaua remizirala s Anderlechtom.
Uslijedilo je četvrtfinale protiv moćnog Ajaxa. “Kopljanici” su te sezone dominirali Europom, a unatoč tome, Hajduk nije odustajao. U utakmici na Poljudu, usprkos malom broju prilika, Hajduk je izvukao remi bez golova. Uzvratna utakmica u Amsterdamu predstavljala je izazov, a Ajax je bio prejak te su golovima Franka de Boera (x2) i Nwankwo Kanua slavili s 3:0. Ajax je u konačnici i postao europski prvak svladavši Milan u finalu s 1:0.
