Izgradnja Nacionalnog centra vodenih sportova službeno odobrena

Pridružite se našoj Telegram zajednici

Dnevne oklade i bonus ponude

Pridružite se kanalu

Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o izgradnji Nacionalnog centra vodenih sportova u Zagrebu. Centar će biti namijenjen vaterpolistima, plivačima, umjetničkim plivačima i skakačima u vodu, a projekt uključuje izgradnju tri bazena, od kojih dva olimpijska, smještajne kapacitete te ulaganje u Kineziološki fakultet, njegove prostore i opremu.

Prema podacima Hrvatskog Crvenog križa, između 40 i 70 posto djece u Hrvatskoj ne zna plivati. U Istri više od polovice djece ne zna plivati, dok u istočnoj Slavoniji taj postotak iznosi 70 posto. Utapanje je nakon prometnih nesreća najčešći uzrok smrti djece u Hrvatskoj, isključujući bolesti. Izgradnjom Nacionalnog centra vodenih sportova rasteretit će se postojeći zagrebački bazeni, koji će se moći više koristiti za rekreaciju, obuku plivanja i građanstvo.

Projekt se pripremao posljednjih godinu i pol do dvije godine, a ove godine se počelo javno govoriti o njemu. Centar bi se trebao graditi na prostoru oko Kineziološkog fakulteta u Zagrebu. Ideja o korištenju tog prostora starija je 15 do 20 godina, kada se razmišljalo o proširenju fakulteta, izgradnji dvorane, vanjskih terena, učionica i laboratorija. Postojala je i ideja o izgradnji zgrade za Hrvatski olimpijski odbor te olimpijskog ili sportskog muzeja na tom zemljištu. Tada se nije spominjao bazen, dok je sada projekt podignut na višu razinu.

Stanje natkrivenih bazena u Hrvatskoj znatno zaostaje za europskim prosjekom. U Hrvatskoj je javnih natkrivenih bazena ili kompleksa, ne računajući hotele i toplice, tek dvadesetak. Osijek, četvrti grad po veličini, ima 25-metarski bazen i jedan dječji, izgrađene 1998. godine i obnovljene ove godine. Karlovac nema bazen. Split ima pet do sedam vaterpolskih klubova, a poljudski bazeni izgrađeni su za Mediteranske igre 1979. godine. Dubrovnik raspolaže samo jednim natkrivenim olimpijskim bazenom. Cavtat nema bazen unatoč brojnim vaterpolskim velikanima koji potječu iz tog mjesta, među kojima su Goran i Sandro Sukno, Elvis i Loren Fatović, Miho Bošković, Paulo Obradović, Luko Vezilić, Maro Balić i Ivo Ivaniš.

Posljednjih desetak godina bilježe se pomaci, no grade se uglavnom neolimpijski bazeni. Popis natkrivenih bazena u Hrvatskoj s godinama izgradnje ili obnove uključuje: Zagreb – Mladost (1987.), Utrina (2004.), Svetice (2016.), Iver od 33 metra (2016.), Jelkovec od 33 metra (2017.), Prečko od 34 metra (2026.); Split – Poljud (1979.); Rijeka – Kantrida “Zdravko Ćiro Kovačić” (2008.); Dubrovnik – Gruž (izvorno 1961., obnovljen i natkriven 2005.); Šibenik – Crnica od 33 metra (2004.); Makarska – Gradski bazen od 33 metra (2009.); Varaždin – Gradski bazen od 33 metra (2005.); Korčula – “Gojko Arneri” od 33 metra (2012.); Slavonski Brod – Vijuš od 33 metra (2013.); Vukovar – Borovo (2017.); Pula – Veruda od 34 metra (2018.); Velika Gorica – Gradski bazen od 25 metara (2018.); Sisak – Gradski bazen (1991., obnova 2026.); Bjelovar – Wellovar (2026.).

Odluka Vlade o izgradnji Nacionalnog centra vodenih sportova ocijenjena je kao velik iskorak i ulaganje u sportove koji promiču Hrvatsku u svijetu. Centar će omogućiti kvalitetnije uvjete za pripreme i natjecanja vrhunskih sportaša, ali i doprinijeti povećanju plivačke pismenosti djece i mladih, čime se dugoročno može smanjiti broj utapanja.