Uz nogomet, vjerojatno najpopularniji sport u Republici Hrvatskoj te naลก najtrofejniji sport u povijesti je rukomet. Najฤeลกฤe ga pratimo na poฤetku svake kalendarske godine jer se u sijeฤnju izmjeniฤno svake godine odrลพavaju Svjetsko i Europsko prvenstvo, a naลกa je reprezentacija stalni sudionik istih. Kao ลกto je to sluฤaj i svake 4 godine, ove 2020. odrลพat ฤe se i Olimpijske igre gdje ฤe Hrvatska pokuลกati izboriti nastup kroz kvalifikacijski turnir pa tako postoji realna ลกansa da ostvarimo nastup na joลก jednom velikom natjecanju i poveฤamo veฤ ionako ogroman broj odliฤja u tom sportu. Puno je ljubitelja ovog sporta, ne samo u naลกoj drลพavi, veฤ u cijeloj Europi, a zadnjih godina ljubav se ลกiri i cijelim svijetom. No, koliko od nas je zapravo upoznato s ranim poฤetkom ovog sporta i kako je nastao?
Hazena
Hazena je ฤeลกka rijeฤ za rukomet i smatra se zaฤetkom ovog sporta. Ova igra nastala je 1905. godine u ฤeลกkoj, toฤnije u Pragu i igrala se na otvorenom prostoru s ne tako kvalitetno osmiลกljenim loptama kakve se koriste u danaลกnje doba. igra je brzo postala popularna i poฤela se ลกiriti Europom, a u Hrvatsku je doลกla u dvadesetim godinama proลกlog stoljeฤa. Kod nas je odmah dobila naziv rukomet jer se ฤinio prikladnijim, a oduvijek je poznato da Hrvati teลพe imati svoje jedinstvene nazive za sve. Rukomet su u naลกu zemlju donijeli ponajviลกe studenti iz Osijeka i Vukovara koji su studirali u gradovima kao Prag i Brno. Nakon ลกto su se osnovna pravila usvojila i udomaฤila, osnovan je i prvi klub u Brodu na Savi, a nakon njega kroz godine i mnogi drugi. Prvo su se igrale samo prijateljske utakmice, ali sve veฤom popularizacijom sporta doลกlo je do ลพelje i potrebe da se osnuje i domaฤe prvenstvo. Kroz godine pravila ove igre su se usavrลกavala, a u pedesetim godinama neka pravila su promijenjena i sport je poฤeo liฤiti na ovakav kakav imamo i danas.
Reprezentativni rukomet
Rukomet je kao reprezentativni sport na Olimpijskim igrama debitirao 1936. godine u Berlinu, joลก uvijek se igrajuฤi vani. U sljedeฤih par desetljeฤa, u skandinavskim zemljama poฤeo se igrati na zatvorenom i razina popularnosti koja se postigla tada u potpunosti je istisnula rukomet s vanjskih terena i prebacila ga u dvorane. Nakon Olimpijskih igara 1936. godine, rukometa nije bilo na Igrama punih 36 godina da bi se na kraju vratio na veliku scenu na Olimpijskim igrama u Mรผnchenu 1972. godine. Rukomet za ลพene debitirao je na iduฤim Olimpijskim igrama, 1976. godine u Montrealu. Zbog svoje velike popularnosti u regijama diljem Europe, Europljani su vrlo brzo postali dominantna sila u ovom sportu. IHF, odnosno Svjetska rukometna organizacija, organizirala je prvo Svjetsko prvenstvo 1938. godine koje se nadalje odrลพavalo svake ฤetiri (ponekad tri) godine. To je bilo tako do 1995. godine i Svjetskog prvenstva u Islandu nakon kojeg je donesena odluka da ฤe se odrลพavati svake dvije godine. ลฝenska Svjetska prvenstva odrลพavaju se od 1957. godine. Takoฤer, danas IHF organizira i juniorska muลกka i ลพenska prvenstva, a rukomet je na svom vrhuncu. U svijetu trenutno postoji viลกe od 170 drลพava ฤlanica organizacije, oko 800 tisuฤa ekipa i preko 19 milijuna igraฤa i igraฤica.
Hrvatski reprezentativni uspjesi
Poฤetkom svakog velikog natjecanja u Hrvatskoj se rado prisjeฤamo naลกe prve zlatne medalje u rukometu koja je bila osvojena 1996. godina na Olimpijskim igrama. Od osamostaljenja, to je bila prva hrvatska zlatna medalja opฤenito u svim sportovima na Olimpijskim igrama i zauvijek ฤe ostati zapamฤena kao takva. Da ฤe ta zlatna generacija biti neลกto posebno, dobili smo naznake na Mediteranskim igrama 1993. godine gdje su naลกi rukometaลกi takoฤer osvojili zlato. Godinu kasnije, 1994., oฤekivanja su opravdana kada je osvojena bronฤana medalja na Europskom prvenstvu, a 1995. i srebro na Svjetskom. U tako sjajnoj atmosferi doฤekane su i te Olimpijske igre 1996. koje su uลกle u naลกu modernu povijest. U periodu od 1996. do 2003., u Hrvatskoj se potpuno zaboravilo na rukomet, bez ikakvih medalja na velikim natjecanjima i dosta nesretnim igrama jedinu nadu u naลก rukomet odrลพavale su obrane zlata na Mediteranskim igrama 1997. i 2001. godine.
Tada je doลกla ta 2003. godina i Svjetsko prvenstvo u Portugalu koje je oลพivilo sjeฤanja na 1996. Neki novi klinci predvoฤeni izbornikom Linom ฤervarom, nakon prve izgubljene utakmice i dodijeljenog statusa autsajdera, doลกli su do prve hrvatske zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu. Naลกa najbolja rukometna generacija, predvoฤena najboljim igraฤem u povijesti sporta โ Ivanom Baliฤem, godinu dana kasnije osvojila je i naลกe drugo zlato na Olimpijskim igrama i popularnost ovog sporta u Hrvatskoj podigla u nebesa.
U periodu od 2005. godine pa do danas, Hrvatska nije uspjela osvojiti niti jednu zlatnu medalju na Olimpijskim igrama te Svjetskim i Europskim prvenstvima. Zlatom se opet okitila tek na Mediteranskim igrama 2018. godine. Iako nije bilo novih zlatnih odliฤja, reprezentacija je bila daleko od neuspjeลกne. U spomenutom periodu Hrvatska je osvojila 7 srebrnih i 4 bronฤane medalje. Posljednje osvojeno odliฤje je ono osvojeno upravo ove godine i radi se o srebru na Europskom prvenstvu gdje je Hrvatska bila na korak do osvajanja jedinog zlata koje joj nedostaje โ zlata na Europskim prvenstvima.
Rukometna reprezentacija ne bi ostvarila toliko uspjeha da je nisu vodili neki od najboljih igraฤa na svijetu. Kroz povijest naลกi reprezentativci osvajali su razna individualna priznanja od kojih je najviลกe osvojio Ivano Baliฤ koji je viลกe puta okarakteriziran kao najbolji igraฤ u povijesti rukometa, a bio je i proglaลกen za najboljeg igraฤa svijeta od strane IHF-a 2003. i 2006. godine. Tim priznanjem moลพe se pohvaliti samo joลก jedan naลก igraฤ, a to je Domagoj Duvnjak koji ga je dobio 2013. godine. Uz ova ogromna priznanja, vrijedi istaknuti kako postoji veฤ jedna duga tradicija svrstavanja jednog ili viลกe naลกih igraฤa u najbolju momฤad gotovo svakog velikog prvenstva. Takoฤer, Patrik ฤavar, Mirza Dลพomba i Ivano Baliฤ osvajali su nagrade i za najboljeg strijelca na Europskim prvenstvima i Olimpijskim igrama.
Kao ลกto smo imali prilike nedavno vidjeti, hrvatski rukomet joลก uvijek je u samom europskom, a time i svjetskom vrhu i njegova povijest joลก uvijek se ispisuje i ispisivat ฤe se narednih godina. U jednom moลพemo biti sloลพni: voljeli rukomet ili ne, mora se priznati da je upravo on pruลพio Hrvatskoj najviลกe veselja, odliฤja i lijepih trenutaka te je teลกko oฤekivati da ฤemo u skorije vrijeme imati ekipni sport ฤiji ฤe uspjesi nadmaลกiti one ostvarene od strane naลกih rukometaลกa.
