Tenis Povijest

Označene kategorije:

Pridružite se našoj Telegram zajednici

Dnevne oklade i bonus ponude

Tenis · Vodič

Povijest tenisa

Povijest tenisa seže stoljećima dublje nego što bi mnogi pretpostavili, od srednjovjekovnih francuskih dvorišta do modernih Grand Slam turnira praćenih milijunima gledatelja širom svijeta. Ovaj tekst ide znatno dublje od uobičajenog pregleda: puna priča o podrijetlu igre, Otvorena era koja je promijenila sport iznutra, prošireno poglavlje o hrvatskom tenisu, i priča iza najduljeg meča u povijesti sporta. Krenimo od samog početka.

Na ovoj stranici

Podrijetla
Otvorena era
Hrvatski tenis
Najduži meč
Česta pitanja

Prava podrijetla tenisa

Jeu de paume i srednjovjekovni počeci

Preteča tenisa, francuska igra jeu de paume („igra dlanom”), igrala se već u 12. stoljeću u samostanskim dvorištima, gdje su redovnici i plemići udarali loptu golim dlanom preko provizorne mreže ili konopa. Igra se postupno preselila u posebno građene zatvorene dvorane, a s vremenom su igrači počeli koristiti rukavice, a zatim i drvene reketiće kako bi udarci bili snažniji i precizniji.

Jeu de paume je stoljećima bila zabava francuske aristokracije i kraljevskih dvorova, s procjenama da je u Parizu u 16. stoljeću postojalo i po nekoliko stotina dvorana za igru. Ta duga predistorija, prije bilo kakvog pisanog pravilnika kakav danas poznajemo, traje dulje od cijele povijesti modernog tenisa koji je uslijedio.

Prikaži više ▾

Walter Wingfield i rođenje modernog tenisa (1873.)

Englez Walter Clopton Wingfield 1873. godine patentirao je igru koju je nazvao sphairistike, grčku riječ za „igru loptom”, namijenjenu igranju na travnjaku umjesto u zatvorenoj dvorani. Njegov komplet, koji je sadržavao mrežu, reketiće i pravila, prodavao se u kutiji i bio zamišljen kao društvena zabava za viktorijansku srednju i visoku klasu na njihovim vrtnim zabavama.

Wingfieldova pravila, uz nekoliko brzih izmjena u prvim godinama, izravno su preteča današnjeg tenisa na travi. Samo četiri godine kasnije, 1877., All England Croquet Club organizirao je prvi Wimbledon prema pravilima vrlo bliskim Wingfieldovim, čime je sphairistike iz vrtne zabave preko noći postala ozbiljan natjecateljski sport.

Otvorena era i moderni tenis

Do 1968. godine tenis je bio strogo podijeljen na amatere, koji su smjeli nastupati na velikim turnirima poput Wimbledona, i profesionalce, koji su zarađivali igrajući izvan tog sustava i bili isključeni s najprestižnijih natjecanja. Ta podjela stvarala je apsurdnu situaciju u kojoj najbolji svjetski igrači, jednom kad bi postali profesionalci, više nisu mogli igrati Grand Slam turnire.

Prikaži više ▾

Reforma iz 1968. godine, poznata kao početak Otvorene ere (Open Era), ukinula je tu podjelu i dopustila profesionalcima nastup na svim velikim turnirima po prvi put. Ta promjena transformirala je tenis u sport kakav danas poznajemo, s ozbiljnim novčanim nagradama i punom konkurencijom na najvećim pozornicama.

Usporedno s tom promjenom, oprema se dramatično razvijala: drveni reketi, standardni sve do kasnih 1970-ih, ustupili su mjesto prvo aluminijskim, a zatim grafitnim i kompozitnim materijalima koji su omogućili znatno jače i preciznije udarce. Ta evolucija opreme promijenila je i stil igre, favorizirajući snažne udarce iz pozadinske linije naspram klasičnog serve-and-volley pristupa dominantnog u ranijim desetljećima.

Povijest tenisa u Hrvatskoj

Goran Ivanišević — put do Wimbledona 2001.

Prije nego što je 2001. godine podigao trofej, Goran Ivanišević izgubio je tri Wimbledonska finala tijekom devedesetih: od Andréa Agassija 1992., te od Petea Samprasa 1994. i 1998. godine. Svaki od tih poraza dolazio je nakon što je Ivanišević stigao do samog vrha turnira, samo da bi na kraju ostao praznih ruku, što je stvorilo narativ o igraču koji možda nikad neće osvojiti veliki naslov.

Do 2001. godine njegov je plasman pao na 125. mjesto svjetske ljestvice zbog dugotrajnih problema s ramenom, nedovoljno visoko za izravan plasman u glavni turnir. Wimbledon mu je dodijelio wildcard, djelomično iz poštovanja prema njegova tri prethodna finala, i ta je odluka postala jedna od najpametnijih u povijesti turnira. Ivanišević je na putu do finala izbacio nekoliko bivših i budućih prvih igrača svijeta, a zatim u petosetnoj drami, na kišom pomaknutom „Ponedjeljku naroda”, pobijedio Pata Raftera 6-3, 3-6, 6-3, 2-6, 9-7 i postao prvi i do danas jedini wildcard igrač koji je osvojio Grand Slam u muškoj konkurenciji.

Prikaži više ▾

Marin Čilić i US Open 2014.

Marin Čilić 2013. godine angažirao je baš Gorana Ivaniševića za svog trenera, spajajući tako dvojicu hrvatskih igrača koji će zajedno stvoriti novo poglavlje hrvatske teniske povijesti. Pod njegovim vodstvom, Čilić je na US Openu 2014. godine, kao 14. nositelj, redom eliminirao Tomáša Berdycha u četvrtfinalu i tada vrlo raspoloženog Rogera Federera u polufinalu, prvu pobjedu nad njim u šest međusobnih susreta.

U finalu je Čilić svladao Kei Nishikorija u ravnim setovima, osvojivši svoj prvi i do danas jedini Grand Slam naslov. Time je postao prvi hrvatski igrač koji je osvojio major naslov otkako je to učinio njegov vlastiti trener, trinaest godina ranije na Wimbledonu.

Ivan Ljubičić, Donna Vekić i ostali hrvatski igrači

Ivan Ljubičić dosegnuo je karijerno najviši, treći plasman na svjetskoj ljestvici u svibnju 2006. godine, uz polufinale Roland Garrosa te godine kao jedan od vrhunaca karijere. Ljubičić je uz to bio ključan dio hrvatske momčadi koja je 2005. godine osvojila prvi Davis kup u povijesti zemlje, prije nego što se kasnije okrenuo trenerskoj karijeri, vodeći Rogera Federera do više Grand Slam naslova.

Donna Vekić izgradila je stabilnu karijeru na WTA turneji, s plasmanom među vodećim igračicama svijeta i istaknutim nastupima na Grand Slam turnirima tijekom više sezona. Uz Ivaniševića, Čilića i Ljubičića, i Mario Ančić je dosegnuo top 10 svjetske ljestvice sredinom 2000-ih, što ukupno čini Hrvatsku, uz njezinu relativno malu populaciju, jednom od najproduktivnijih teniskih nacija po broju vrhunskih igrača.

Najduži meč u povijesti tenisa

Broj koji sam po sebi zvuči nevjerojatno, 11 sati i 5 minuta, krije jednu od najnevjerojatnijih priča u povijesti sporta: prvo kolo Wimbledona 2010. godine između Amerikanca Johna Isnera i Francuza Nicolasa Mahuta. Meč je počeo uobičajeno, ali kad je peti set počeo bježati u nezamislive razmjere, oba igrača su nastavila servirati bez greške dovoljno dugo da se meč rasporedi na čak tri dana.

Prikaži više ▾

Zbog tadašnjeg pravila da se peti set na Wimbledonu igra bez tie-breaka, sve do razlike od dva gema, igrači su nastavili igrati sve dok Isner konačno nije zabio odlučujući udarac pri rezultatu 70-68 u petom setu, ukupno najduljem setu i najduljem meču u povijesti profesionalnog tenisa. Ukupan broj poena, gemova i asova nadmašio je sve što je turnir do tada zabilježio, a obojica igrača jedva su stajala na nogama do kraja.

Taj meč, koliko god nevjerojatan, otkrio je i praktični problem: turniri jednostavno nisu imali vremenski okvir za mečeve te duljine, a raspored ostatka turnira morao se prilagoditi u hodu. Djelomično kao izravna posljedica, Wimbledon je godinama kasnije uveo tie-break u petom setu kod rezultata 12-12, kako bi se spriječilo ponavljanje scenarija u kojem jedan meč prijeti da poremeti cijeli raspored turnira. Isner i Mahut ostali su zauvijek povezani tim mečem, a njihov drugi susret na Wimbledonu, godinama kasnije, dobio je vlastitu pozornost upravo zbog te povijesti.

Zaključak

Povijest tenisa ide od srednjovjekovnih francuskih dvorišta, preko Wingfieldova patenta iz 1873. i Otvorene ere koja je konačno spojila amatere i profesionalce, do današnjeg globalnog sporta s milijunskim nagradnim fondovima i publikom na svakom kontinentu. Hrvatski tenis, unatoč maloj populaciji zemlje, upisao je neka od najemotivnijih poglavlja te priče, od Ivaniševićeve wildcard pobjede do Čilićevog naslova pod vodstvom istog čovjeka koji ga je prethodno osvojio.

Za pravila same igre, uključujući neobičan sustav bodovanja, pogledajte pravila tenisa, a za dublju analitičku razradu klađenja na tenis strategije klađenja na tenis prirodan su sljedeći korak. Cijeli pregled teme dostupan je na Tenis Hubu.

18+Klađenje je namijenjeno isključivo punoljetnim osobama. Igrajte odgovorno — alati za samokontrolu i podršku dostupni su na stranici o odgovornom klađenju.

Često postavljana pitanja

Tko je izumio moderni tenis?▾

Moderni tenis izumio je Englez Walter Wingfield 1873. godine, patentiravši igru pod nazivom sphairistike namijenjenu igranju na travnjaku. Njegova pravila izravno su preteča današnjeg tenisa na travi, a samo četiri godine kasnije odigran je i prvi Wimbledon prema sličnim pravilima, u samo nekoliko godina od patenta.

Kada je počela Otvorena era u tenisu?▾

Otvorena era započela je 1968. godine, kad je ukinuta stroga podjela između amatera, koji su smjeli igrati velike turnire, i profesionalaca, koji su bili isključeni s njih. Ta reforma dopustila je svim najboljim igračima nastup na Grand Slam turnirima, čime je tenis postao sport kakav danas poznajemo.

Koji je najduži teniski meč ikad odigran?▾

Najduži meč u povijesti tenisa odigran je 2010. godine na Wimbledonu između Johna Isnera i Nicolasa Mahuta, trajao je 11 sati i 5 minuta kroz tri dana, a peti set završio je rezultatom 70-68. Taj meč izravno je doveo do uvođenja tie-breaka u petom setu na Wimbledonu godinama kasnije.

Tko je osvojio prvi hrvatski Grand Slam naslov?▾

Goran Ivanišević osvojio je prvi hrvatski Grand Slam naslov na Wimbledonu 2001. godine, kao wildcard igrač rangiran 125. na svijetu, nakon tri prethodna izgubljena finala tijekom devedesetih. Ostao je do danas jedini wildcard igrač koji je osvojio major naslov u muškoj konkurenciji.

Je li Marin Čilić osvojio Grand Slam?▾

Da, Marin Čilić osvojio je svoj jedini Grand Slam naslov na US Openu 2014. godine, pod vodstvom trenera Gorana Ivaniševića koji je i sam osvojio Wimbledon trinaest godina ranije. U finalu je svladao Kei Nishikorija u ravnim setovima, nakon što je u polufinalu izbacio i favoriziranog Rogera Federera.