Tko su bili izbornici hrvatske reprezentacije?

Hrvatska nogometna reprezentacija svojom je strašću, vještinom i nesalomljivim duhom osvojila srca navijača diljem svijeta. “Vatreni” su u mandatu Zlatka Dalića osvojili srebro na Svjetskom prvenstvu 2018. i u Ligi nacija 2023., kao i broncu na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022. Iza svake uspješne reprezentacije stoji ruka vodilja njezinog izbornika, čije vodstvo, taktika i vizija oblikuju identitet tima i potiču njegovu težnju za izvrsnošću. U ovom članku osvrćemo se na to tko su bili izbornici hrvatske reprezentacije, prateći njihove doprinose, trijumfe i ostavštine.

Iako je Hrvatska igrala i puno prije svoje moderne povijesti, neslužbeno debitiravši još davne 1940., ovdje ćemo popisati samo trenere koji su ju vodili od 1990. godine. Dakle, tko su bili izbornici hrvatske reprezentacije?

Izbornici hrvatske reprezentacije

Dražan Jerković (1990. – 1992.)

Dražan Jerković bio je naš prvi izbornik. Nakon što je bio u stručnom stožeru Jugoslavije na Svjetskom prvenstvu 1982., dobio je priliku da “kockaste” povede u debiju, prijateljskoj utakmici protiv SAD-a 17. listopada 1990., u vrijeme kada RH još nije proglasila svoju samostalnost. Hrvati su pobijedili s 2:1 golovima Aljoše Asanovića te Ivana Cvjetkovića.

– Mnogi igrači su nam otkazivali, neke je bilo strah zaigrati za Hrvatsku, ali nisam o tome previše razmišljao, znao sam da ćemo složiti momčad i da ćemo napraviti i spektakl. Uspjeli smo i nevjerojatno sam ponosan na taj događaj. Biti prvi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, pa ima li veće časti za čovjeka koji je radio u nogometu u Hrvatskoj? Mislim da nema – rekao je Jerković.

Ekipu je vodio u još dvjema utakmicama – protiv Rumunjske u Rijeci (2:0) te protiv Slovenije u Murskoj Soboti (1:0), ostvarivši, dakle, stopostotan učinak.

Stanko Poklepović (1992.)

Nakon što je s Hajdukom osvojio premijerni, povijesni naslov prvaka u slobodnoj državi, Stanko Poklepović preuzeo je funkciju izbornika u reprezentaciji. U četirima susretima, čak triput se igralo protiv Australije, i to tijekom srpnja, u sklopu tadašnje turneje po Down Underu. U prvom u Adelaideu Australci su slavili s 1:0, a zatim u Melbourneu rezultatom 3:1 uz pogodak Josipa Webera. U zadnjem dvoboju u Sydneyju završilo je 0:0. Popularni Špaco oprostio se pobjedom (3:0) protiv Meksika u listopadu na Maksimiru. Golove su zabili dvostruki strijelac Davor Šuker i Dean Računica.

Vlatko Marković (1993.)

Idući privremeni izbornik bio je Vlatko Marković, svojevremeno predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza. Vodio nas je u samo jednoj utakmici, protiv Ukrajine u lipnju 1993. Hrvatska je razveselila navijače na Maksimiru, slaveći s 3:1 uz pogotke Davora Šukera, Željka Adžića i Miroslava Bičanića.

Miroslav Blažević (1994. – 2000.)

Odgovora na pitanje tko su bili izbornici hrvatske reprezentacije bez njega nema. Miroslav Blažević, poznat pod nadimkom Ćiro, postao je trajno rješenje za izborničku klupu i s Hrvatskom osvojio prvo odličje na velikim natjecanjima. Pod palicom tada već legendarnog trenera, koji je s Dinamom 1982. nakon 24 godine posta osvojio Prvenstvo Jugoslavije, talentirana generacija puna kvalitetnih pojedinaca poput Šukera, Roberta Prosinečkog, Zvonimira Bobana, Roberta Jarnija i drugih dogurala je do polufinala Svjetskog prvenstva 1998. u Francuskoj.

“Kockasti” su u skupini dobili Jamajku (3:1) i Japan (1:0), a nakon poraza protiv Argentine (1:0) na kraju grupne faze momčad je u osmini finala igrala s Rumunjskom. Jedan pogodak bio nam je dovoljan za prolaz, a postigao ga je Šuker u nadoknadi prvog poluvremena. Uslijedila je jedna od najvećih pobjeda u reprezentativnoj povijesti – s 3:0 svladali smo moćnu Njemačku, kojoj su presudili Šuker, Jarni i Goran Vlaović.

Iako su u polufinalu izgubili od Francuske (2:1) golovima Liliana Thurama koji dotad u karijeri nije zabio, nogometaši Hrvatske oporavili su se i u susretu za treće mjesto slavili protiv Nizozemske s 2:1. Šuker i Prosinečki kući su donijeli broncu, ali slavila se kao zlato.

Blaževićevo karizmatično vodstvo i taktičku oštroumnost zavoljeli su i igrači i navijači, učvrstivši njegov status legendarne figure u povijesti hrvatskog nogometa. “Trener svih trenera” ostaje upamćen i po brojim izjavama…

– Ja kažem da sam bolji trener od Capella. Onda me pitaju: ‘Kako to?’… Pa, da su Capello ili Mourinho rođeni u Travniku, došli bi do Turbeta (mjesto udaljeno 5 km od Travnika). Nek odu iz Travnika do vrha nogometa, ma daj – rekao je jednom prilikom.

Mirko Jozić (2000. – 2002.)

Hrvatska je prepustila EP 2000., ali dvije godine kasnije izbornik Mirko Jozić odveo ju je na Svjetsko prvenstvo u Japanu i Južnoj Koreji. Alen Bokšić, braća Kovač, Miki Rapaić, Ivica Olić… Bila je to zanimljiva generacija koja je, iako je zapela u grupnoj fazi natjecanja, uspjela svladati Italiju rezultatom 2:1. I to preokretom u četiri minute! Naime, Cristian Vieri doveo je Talijane u vodstvo u 55., ali su se Olić (73′) i Rapaić (76′) pobrinuli za pobjedu za pamćenje. Nažalost, minimalni porazi protiv Meksika i Ekvadora koštali su nas daljnje faze natjecanja. Jozić je nakon SP-a otišao.

Otto Barić (2002. – 2004.)

Otto Barić preuzeo je ulogu hrvatskog izbornika nakon Jozićevog odlaska. Barić je odveo Hrvatsku do UEFA Eura 2004. u Portugalu, gdje su zbog jake konkurencije (Francuska, Engleska) ispali u grupnoj fazi natjecanja. Unatoč izazovima i kritikama tijekom svog mandata, Barićeva predanost razvoju igrača i taktičkoj fleksibilnosti ostavila je trajan utjecaj na hrvatski nogomet.

Zlatko Kranjčar (2004. – 2006.)

Zlatko Kranjčar, bivši hrvatski reprezentativac, preuzeo je kormilo reprezentacije 2004. Pod njegovim vodstvom Hrvatska se kvalificirala za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006. u Njemačkoj, gdje nakon dvoboja s Brazilom, Japanom i Australijom nažalost nije prošla grupnu fazu. Kranjčarov naglasak na napadačkom nogometu i motivaciji igrača oduševio je navijače, iako je njegov mandat bio obilježen mješovitim rezultatima.

Svi se dobro sjećaju i Cicinih suza tijekom intoniranja himne na SP-u prije utakmice protiv Brazilaca, ali i remija (1:1) njegove momčadi s Brazilom na Poljudu godinu dana ranije. Olić je tada ukrao jednu loptu protivničkoj obrani, a njegov sin Niko Kranjčar zabio za vodstvo Hrvatske protiv momčadi koju su činili Dida, Lucio, Ronaldo, Adriano, Kaka…

Slaven Bilić (2006. – 2012.)

Slaven Bilić dobio je priliku nakon uspješnog vođenja U-21 reprezentacije. Već u prvom kvalifikacijskom ciklusu, za Euro 2008., pokazao je sve svoje trenerske kvalitete. Dvaput smo tukli Engleze, a pobjeda na Wembleyju (3:2), zbog koje nisu ni išli na Euro, prepričava se dandanas.

Bilić je uživao značajan uspjeh tijekom svog mandata, odvevši Hrvatsku do četvrtfinala UEFA Eura 2008., gdje nas je nesretno izbacila Turska, kao i grupne faze UEFA Eura 2012. Poznat po svojoj taktičkoj oštroumnosti i motivacijskim vještinama, Bilić se dopao navijačima i igračima, ostavivši trajno nasljeđe o hrvatskom nogometu.

Igor Štimac (2012. – 2013.)

Igor Štimac naslijedio je Bilića na mjestu izbornika hrvatske reprezentacije 2012. No njegov je mandat bio relativno kratak, obilježen nedosljednim igrama i razočaravajućim rezultatima. Štimčevo vodstvo našlo se pod lupom, a on je razriješen dužnosti nakon što je plasman Hrvatske na SP 2014. u Brazilu došao pod pitanje. Naime, Štimac je dvaput izgubio od Škotske i jednom od Belgije pa je Savez odlučio posegnuti za novim rješenjem.

Niko Kovač (2013. – 2015.)

Uskočio je Niko Kovač, bivši kapetan reprezentacije, koji je kroz dodatne kvalifikacije i utakmice s Islandom (0:0, 2:0) odveo Hrvatsku do grupne faze Svjetskog prvenstva u nogometu 2014. u Brazilu. Poznat po svojoj taktičkoj oštroumnosti i vještinama upravljanja igračima, Kovačevo vodstvo donijelo je stabilnost i koheziju u momčad. No, “Vatreni” su opet zapeli u grupnoj fazi. Prvo su izgubili od Brazila (3:1), zatim uvjerljivo dobili Kamerun (4:0), da bi presudan bio posrtaj protiv Meksika (3:1) u trećoj utakmici.

Bit će to jedino veliko natjecanje na kojem će “kormilariti” svlačionicom. Nakon remija protiv Azerbajdžana (0:0) i poraza od Norveške (2:0) u rujnu 2015. Hrvatska je završila na trećem mjestu ljestvice i pala je odluka da Kovač odlazi.

Ante Čačić (2015. – 2017.)

Zamijenio ga je Ante Čačić, prije toga trener Lokomotive, koji je od prosinca 2011. do studenog 2012. vodio zagrebački Dinamo. Hrvatsku je nakon prolaska kvalifikacija odveo na Europsko prvenstvo 2016., na kojem su se mnogi navijači nadali vrhunskom rezultatu s obzirom na kadar kojim smo raspolagali. Pobjedama protiv Turske (1:0) i Španjolske (2:1), uz remi s Česima (2:2), prošli smo skupinu i u osmini finala igrali s Portugalom. Nakon odlaska u produžetke presudio nam je Ricardo Quaresma u 117. minuti utakmice.

Sam Čačić rekao je da će pobjednik tog ishoda otići do kraja, što se i dogodilo – Portugal je u finalu svladao Francusku. Hrvatska je dobro ušla u novi kvalifikacijski ciklus, ali situacija se pogoršala 2017. godine. U ožujku smo u prijateljskoj s 3:0 izgubili od Estonije, što je nagovijestilo loše rezultate i u službenim susretima. U lipnju nas je rezultatom 1:0 porazio Island, a u rujnu Turska. Remi protiv Finske (1:1) uz primljen pogodak u posljednjoj minuti na kraju ciklusa gurnuo nas je na drugo mjesto i poljuljao povjerenje u Čačića. Sada smo SP morali izboriti kroz dodatne kvalifikacije, ali – s drugim izbornikom.

Zlatko Dalić (2017. – )

Zlatko Dalić odmah je prihvatio poziv da s Hrvatskom pokuša izboriti Svjetsko prvenstvo u Rusiji. Prije toga vodio je Al-Hilal i Al-Ain u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a sada preko noći obećao da će momčad povesti protiv Grčke. Na Maksimiru smo slavili s 4:1, u gostima je bilo 0:0; Hrvatska je osigurala mjesto na Mundijalu, a Dalić ostao na poziciji izbornika.

Ostatak priče znate – u Rusiji smo osvojili srebro! U skupini smo ostvarili maksimalan broj bodova, slaveći nad Nigerijom (2:0), Argentinom (3:0) te Islandom (2:1). U produžecima smo potom nakon jedanaesteraca izbacili Dansku, a u četvrtfinalu domaćina Rusiju. Drugo polufinale Hrvatska na SP-ima otišlo je na našu stranu, izbacili smo Englesku! Iako su protivnici rano poveli golom Kierana Trippiera, preokret za anale kreirali su Ivan Perišić i Mario Mandžukić. U finalu, nažalost, jednostavno nije išlo – Francuska je slavila s 4:2.

Croatia, you may not have won the World Cup but you've won our hearts. #WorldCupFinal #FrancevsCroatia pic.twitter.com/VZj15GHQ0b

— ScoopWhoop (@ScoopWhoop) July 15, 2018

– Ostvarili smo najveći uspjeh u povijesti hrvatskog nogometa, ali ostaje mali žal za titulom. No, to je život, to je nogomet. Francuzi nas nisu iznenadili, oni se brane, idu na kontru. Primili smo dva gola slučajna, prvi autogol i drugi penal. Jesmo tužni, ali moramo biti ponosni na to što smo napravili – rekao je Dalić.

Da, bio je to uspjeh za povijest. Pola milijuna ljudi dočekalo je nogometaše na Trgu bana Jelačića, a tko zna koliko još diljem Lijepe naše… Uspjesima, međutim, nije bio kraj!

“Vatreni” su na Svjetskom prvenstvu u Kataru osvojili broncu. Nakon što su u polufinalu izgubili od Argentine (3:0), skupili su glave i s 2:1 slavili nad Marokom za novo odličje oko vrata. U lipnju 2023., pak, igrali smo finale protiv Španjolske, izgubivši u konačnici nakon izvođenja udaraca s bijele točke. Bio je to jedan od najvećih hrvatskih sportskih uspjeha 2023. godine.

Zlatko Dalić ostaje izbornik Hrvatske dok se navijači nadaju da će ekipa predvođena Lukom Modrićem doći i do najvišeg postolja.

Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije – zaključak

Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije odigrali su ključnu ulogu u razvoju i uspjesima nacionalne momčadi od njenog osamostaljenja početkom 1990-ih godina. Svaki izbornik donio je svoj jedinstveni stil i strategiju, doprinosivši bogatoj povijesti hrvatskog nogometa. Od Miroslava Blaževića, koji je vodio reprezentaciju do povijesnog trećeg mjesta na Svjetskom prvenstvu 1998. godine, do Zlatka Dalića, pod čijim je vodstvom Hrvatska osvojila srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu 2018., svaki je trener ostavio neizbrisiv trag.

Kroz različite periode, izbornici su se suočavali s izazovima poput generacijskih promjena, ozljeda ključnih igrača i taktičkih prilagodbi, ali su uvijek nastojali održati visoku razinu igre i borbenosti. Njihova sposobnost da motiviraju igrače, taktički pripreme momčad i odgovore na različite izazove bila je presudna za postizanje uspjeha na međunarodnoj sceni.

Hrvatski nogometni izbornici stoga nisu samo treneri, već i vođe koji predstavljaju nacionalni ponos i duh. Njihovi uspjesi odražavaju ne samo njihove stručne sposobnosti, već i strast i predanost cijelog hrvatskog naroda prema nogometu. Nastavljajući graditi na temeljima postavljenim od strane svojih prethodnika, budući izbornici imaju zadatak održati visoke standarde i nastaviti pisati slavne stranice hrvatskog nogometa.