Zanimljivosti o Olimpijskim igrama (Top 60)

Olimpijske igre, najveći sportski spektakl na svijetu, predstavljaju slavlje ljudske izdržljivosti, vještine i duha. Svake četiri godine, sportaši iz svih krajeva Zemlje okupljaju se kako bi se natjecali u duhu prijateljstva i fair playja. No, iza ove veličanstvene sportske manifestacije kriju se mnoge zanimljivosti o Olimpijskim igrama i nevjerojatni podaci koji često ostanu nepoznati široj javnosti. Jeste li znali da su prve moderne Olimpijske igre održane 1896. godine u Ateni, a da su njihovi antički prethodnici datirali još iz 776. godine prije Krista? Ili da je najstariji osvajač olimpijske medalje imao 72 godine?

Otkrijmo zajedno neke od najfascinantnijih činjenica o ovim povijesnim Igrama koje nas iznova inspiriraju i spajaju u sportskom duhu.

Zanimljivosti o Olimpijskim igrama

1. Prve moderne Olimpijske igre održane su 1896. godine u Ateni.
2. Olimpijske igre imaju korijene u antičkoj Grčkoj, gdje su se održavale od 776. godine prije Krista do 393. godine.
3. Olimpijski plamen prvi je put uveden na Igrama 1928. godine u Amsterdamu.
4. Zimske olimpijske igre prvi su put održane 1924. godine u Chamonixu.
5. Na prvim modernim Olimpijskim igrama sudjelovalo je samo 14 zemalja.
6. Olimpijska zastava s pet isprepletenih prstenova predstavljena je 1912. godine.
7. Prstenovi na olimpijskoj zastavi simboliziraju pet naseljenih kontinenata – Afriku, Ameriku, Aziju, Europu i Oceaniju.
8. Najviše medalja na jednim Olimpijskim igrama osvojio je američki plivač Michael Phelps, ukupno 8 zlatnih medalja na Igrama u Pekingu 2008. godine.
9. Najstariji osvajač olimpijske medalje bio je švedski strijelac Oscar Swahn, koji je imao 72 godine kada je osvojio srebrnu medalju 1920. godine.
10. Olimpijske igre 1940. i 1944. godine otkazane su zbog Drugog svjetskog rata.
11. Olimpijski moto je “Citius, Altius, Fortius“, što znači “Brže, Više, Jače”.
12. Prve televizijske prijenose Olimpijskih igara omogućile su Igre u Berlinu 1936. godine.
13. Tokio je prvi azijski grad koji je bio domaćin modernih Olimpijskih igara, 1964. godine.
14. Najmlađi osvajač zlatne medalje bila je američka gimnastičarka Marjorie Gestring, koja je imala samo 13 godina kada je pobijedila u skokovima u vodu 1936. godine.
15. Jedina osoba koja je osvojila medalje na ljetnim i zimskim Olimpijskim igrama je Christa Luding-Rothenburger iz Njemačke.
16. Olimpijski maraton je dug 42,195 kilometara, što je standardizirano na londonskim Igrama 1908. godine.
17. Prva žena koja je osvojila zlatnu medalju na modernim Olimpijskim igrama bila je britanska tenisačica Charlotte Cooper 1900. godine.
18. Najviše medalja u povijesti Olimpijskih igara osvojio je američki plivač, Michael Phelps, ukupno 28 medalja.
19. Prva Olimpijska maskota bila je jazavičar Waldi, predstavljen na Igrama u Münchenu 1972. godine.
20. Olimpijske igre u Sydneyu 2000. godine bile su prve Igre u novom tisućljeću.
21. Olimpijski himna, poznata kao “Oda olimpijadi”, prvi je put izvedena na Igrama 1896. godine.
22. London i Pariz jedini su gradovi koji su bili domaćini ljetnih Olimpijskih igara triput.
23. Olimpijski plamen putuje kroz različite zemlje prije nego stigne do grada domaćina.
24. Prva olimpijska baklja zapaljena je 1936. godine u grčkoj Olimpiji.
25. Najveća olimpijska ekipa ikad bila je američka ekipa sa 761 sportašem na Igrama u Atlanti 1996. godine.
26. Prva zemlja domaćin koja je osvojila najviše medalja na vlastitim igrama bila je SAD, 1984. godine u Los Angelesu.
27. Francuski barun Pierre de Coubertin smatra se ocem modernih Olimpijskih igara.
28. Olimpijski boks je prvi put uveden na Igrama 1904. godine u St. Louisu.
29. Prvi put su Igre uživo prenošene preko interneta na OI u Sydneyju 2000. godine.
30. Olimpijski pobjednici u antičko doba dobivali su maslinove vijence umjesto medalja.
31. Prvi grad koji je bio domaćin zimskih i ljetnih Olimpijskih igara bio je Peking.
32. Olimpijska borilišta su se prvi put pojavila na Igrama u Londonu 1908. godine.
33. Prvi zlatni olimpijski rekordi postavljeni su na Igrama u Ateni 1896. godine.
34. Grčka je uvijek prva zemlja koja ulazi na otvaranju Olimpijskih igara.
35. Na prvim Olimpijskim igrama sudjelovalo je samo 245 sportaša.
36. Prve Paraolimpijske igre održane su 1960. godine u Rimu.
37. Olimpijske igre u Los Angelesu 1984. bile su prve Igre financirane isključivo privatnim sredstvima.
38. Zimske olimpijske igre u Sočiju 2014. bile su najskuplje Igre ikad, s troškovima većim od 50 milijardi dolara.
39. Olimpijske igre u Tokiju 1964. bile su prve Igre koje su imale satelitski prijenos.
40. Ukupno je preko 150 zemalja osvojilo olimpijsku medalju od 1896. godine.
41. Olimpijske igre u Helsinkiju 1952. bile su prve Igre na kojima je sudjelovao Sovjetski Savez.
42. Olimpijske igre u Londonu 2012. bile su prve Igre na kojima je svaki tim imao barem jednu ženu u ekipi.
43. Najbrži olimpijski maratonac je kenijski atletičar, Eliud Kipchoge.
44. Olimpijske igre u Riju 2016. bile su prve Igre održane u Južnoj Americi.
45. Prvi put je elektronski sustav bodovanja uveden na Igrama u Moskvi 1980. godine.
46. Olimpijske igre u Atlanti 1996. obilježile su stogodišnjicu modernih Olimpijskih igara.
47. Na Olimpijskim igrama u Londonu 1948. prvi je put uveden elektronski foto-finiš.
48. Olimpijske igre u Münchenu 1972. bile su tragične zbog terorističkog napada na izraelske sportaše.
49. Uvođenje doping testiranja na Olimpijskim igrama počelo je 1968. godine u Meksiku.
50. Olimpijske igre u Parizu 1900. bile su prve Igre na kojima su sudjelovale žene.

Zanimljivosti o Hrvatskoj na Olimpijskim igrama

1. Prva medalja za Hrvatsku: Hrvatska je svoju prvu medalju kao samostalna država osvojila na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. godine u Barceloni. Broncu je osvojio Goran Ivanišević u muškom singlu na teniskom turniru.
2. Najuspješnija olimpijka: Najuspješnija hrvatska olimpijka po broju osvojenih medalja je skijašica, Janica Kostelić. Janica je osvojila tri zlata i jedno srebro u Salt Lake Cityju 2002. te zlato i srebro u Torinu 2006. godine.
3. Olimpijska prvakinja u atletici: Sandra Perković je najuspješnija hrvatska atletičarka, osvojivši zlato u bacanju diska na Olimpijskim igrama 2012. u Londonu i 2016. u Riju.
4. Prva zlatna medalja: Prvu zlatnu medalju za Hrvatsku osvojila je rukometna reprezentacija u Atlanti 1996. godine.
5. Hrvatski vaterpolisti: Hrvatska vaterpolska reprezentacija osvojila je zlato na Olimpijskim igrama 2012. godine u Londonu, što je bio prvi put da je hrvatski vaterpolo tim osvojio najviše odličje.
6. Blanka Vlašić: Blanka Vlašić postala je prva hrvatska sportašica koja je osvojila olimpijsku medalju na ljetnim Igrama, srebro u skoku u vis, na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine.
7. Skijaški uspjesi: Sport koji nam je donio najviše medalja na Olimpijskim igrama je alpsko skijanje zahvaljujući obitelji Kostelić. Janica je osvojila šest olimpijskih medalja, a Ivica četiri.
8. Neponovljiva Janica: Janica Kostelić, najveća hrvatska sportašica ikada i najbolja sportašica svijeta 2006., jedina je skijašica u povijesti koja je osvojila tri zlata i četiri medalje na istim Olimpijskim igrama.
9. Rukometna dominacija: Hrvatski rukometaši su u Portugalu 2003. osvojili svjetsko zlato, da bi samo godinu i pol kasnije osvojili i olimpijsko zlato za potvrdu apsolutne dominacije u svijetu rukometa.
10. Najviše medalja na jednim Igrama: Hrvatska je najviše medalja na jednim Olimpijskim igrama osvojila u Riju 2016. godine, ukupno 10 medalja (5 zlatnih, 3 srebrne i 2 brončane).

Zanimljivosti Olimpijske igre – zaključak

Hrvatska, iako relativno mala zemlja, ostvarila je impresivne rezultate na Olimpijskim igrama, pokazujući izvanredan sportski duh i talent. Od prvih medalja kao samostalna nacija do dominacije u raznim sportovima poput veslanja, atletike, taekwondoa i skijanja, hrvatski sportaši kontinuirano donose ponos i radost svojoj domovini.

Njihovi uspjesi na Olimpijskim igrama ne samo da su ispisali povijest hrvatskog sporta, već su i inspirirali mnoge mlade generacije da se posvete sportu i teže ka vrhunskim rezultatima. Dok gledamo naprijed prema budućim Olimpijskim igrama, možemo biti sigurni da će hrvatski sportaši nastaviti osvjetljavati međunarodnu sportsku scenu i donositi još više razloga za slavlje.