Kada je uvedena ATP ljestvica?

Tenis je sport s bogatom poviješću koja seže unatrag stotinama godina, a danas se za određivanje poretka koristi ATP ljestvica. Njegovi korijeni sežu u 12. stoljeće u Francuskoj, gdje se igrao poznat pod nazivom “jeu de paume” ili “igra dlana”. Kasnije, u 19. stoljeću, tenis je postao popularan u Engleskoj, gdje su razvijena pravila i standardizirane dimenzije terena.

Wimbledon, osnovan 1877. godine, je najstariji teniski turnir na svijetu, poznat po svojoj tradiciji i prestižu. U to vrijeme, tenis je bio sport elitnih krugova, ali s vremenom je postao sve popularniji diljem svijeta.

Razvojem tenisa kao profesionalnog sporta, nastali su mnogi turniri i natjecanja diljem svijeta, uključujući Grand Slam turnire poput Australian Opena, French Opena, Wimbledona i US Opena. Tenis je postao globalni sport s milijunima obožavatelja i igrača diljem svijeta.

Tijekom povijesti tenisa, vidimo razvoj tehnologije, opreme i tehnika igre. Tenis se transformirao iz sporog igračkog sporta u brzi i dinamičan profesionalni sport koji zahtijeva iznimnu fizičku izdržljivost, agilnost i strategiju.

Danas, tenis je jedan od najpopularnijih i najpriznatijih sportova na svijetu, s velikim brojem turnira, profesionalnih igrača i obožavatelja diljem svijeta.

Kada je uvedena ATP ljestvica?

ATP ljestvica, službeno poznata kao ATP Tour Rankings, prvi je put uvedena 23. kolovoza 1973. godine. Ova ljestvica rangira profesionalne muške teniske igrače na temelju njihovih rezultata na turnirima ATP Toura. Uvođenjem ATP ljestvice omogućeno je praćenje i rangiranje igrača na temelju njihovih rezultata, što je doprinijelo većoj transparentnosti i konkurenciji u profesionalnom tenisu. Od tada, ATP lista postala je ključni alat za praćenje uspjeha teniskih igrača i određivanje njihovog statusa i pozicije u svjetskom tenisu.

Tenisači dobivaju bodove za ATP ljestvicu na temelju svojih rezultata na turnirima koji su dio ATP Toura. Broj bodova koji igrači osvajaju ovisi o razini i veličini turnira, kao i o rezultatu koji postignu na tim turnirima. Njih dijelimo na Grand Slam turnire, Masters 1000 turnire, turnire iz serije 500, turnire iz serije 250, Challengere koje dodatno dijelimo na one iz serije 175, 125, 100, 75 i 50 te Futures turnire koji su iz serije 25 i 15.

Evo osnovnog načina na koji se dodjeljuju bodovi za ATP ljestvicu:

Grand Slam turniri

Grand Slam turniri (Australian Open, French Open, Wimbledon i US Open) dodjeljuju najviše bodova za ATP ljestvicu. Pobjednik osvaja najviše bodova (2000), dok igrači koji su izgubili u ranijim fazama turnira dobivaju manje bodova, a oni koji su ispali u kvalifikacijama dobivaju najmanje bodova.

• 1. Pobjednik: Osvajanje Grand Slam turnira donosi igraču 2000 bodova.
• 2. Finalist: Igrač koji završi kao finalist na Grand Slam turniru osvaja 1200 bodova.
• 3. Polufinalisti: Polufinalisti turnira osvajaju po 800 bodova.
• 4. Četvrtfinalisti: Igrači koji se probiju do četvrtfinala osvajaju po 400 bodova.
• 5. Ostali: Bodovi se nadalje raspoređuju među igračima koji su ispali u ranijim fazama turnira, pri čemu dobivaju manje bodova što su ispali ranije. Za ulazak u osminu finala se dobije 200 bodova, za treće kolo 100, za drugo 50, dok oni koji uđu izravno u prvo kolo turnira dobivaju 10 bodova, dok oni koju uđu iz kvalifikacija za prvo kolo dobiju ukupno 40 bodova.

Masters 1000 turniri:

Ovi turniri također dodjeljuju značajan broj bodova. Na teniskim Masters 1000 turnirima (Indian Wells, Miami, Monte Carlo, Madrid, Rim, Montreal/Cincinnati (izmjenično), Šangaj i Pariz) broj bodova koje igrači osvajaju također ovisi o fazama turnira i rezultatima koje postignu. Evo uobičajenog rasporeda bodova za muške pojedinačne konkurencije na Masters 1000 turnirima:

1. Pobjednik: Osvajanje turnira iz serije Masters 1000 donosi igraču 1000 bodova.
2. Finalist: Igrač koji završi kao finalist na Masters 1000 turniru osvaja 650 bodova.
3. Polufinalisti: Polufinalisti turnira osvajaju po 400 bodova.
4. Četvrtfinalisti: Igrači koji se probiju do četvrtfinala osvajaju po 200 bodova.
5. Ostali: Bodovi se dalje raspoređuju među igračima koji su ispali u ranijim fazama turnira, pri čemu dobivaju manje bodova što su ispali ranije. Oni koji dosegnu osminu finala osvajaju 100 bodova, a treće kolo 50.

ATP turniri iz serije 500

Na teniskim turnirima iz serije 500, broj bodova koje igrači osvajaju također varira ovisno o fazi turnira i rezultatima koje postignu. Evo uobičajenog rasporeda bodova za muške pojedinačne konkurencije na turnirima iz serije 500:

1. Pobjednik: Osvajanje turnira iz serije 500 donosi igraču 500 bodova.
2. Finalist: Igrač koji završi kao finalist na turniru osvaja 330 bodova.
3. Polufinalisti: Polufinalisti turnira osvajaju po 200 bodova.
4. Četvrtfinalisti: Igrači koji se probiju do četvrtfinala osvajaju po 100 bodova.
5. Ostali: Bodovi se dalje raspoređuju među igračima koji su ispali u ranijim fazama turnira, pri čemu dobivaju manje bodova što su ispali ranije.

ATP turniri iz serije 250

Na teniskim turnirima iz serije 250, broj bodova koje igrači osvajaju također varira ovisno o fazi turnira i rezultatima koje postignu. Evo uobičajenog rasporeda bodova za muške pojedinačne konkurencije na turnirima iz serije 250:

1. Pobjednik: Osvajanje turnira iz serije 250 donosi igraču 250 bodova.
2. Finalist: Igrač koji završi kao finalist na turniru osvaja 165 bodova.
3. Polufinalisti: Polufinalisti turnira osvajaju po 100 bodova.
4. Četvrtfinalisti: Igrači koji se probiju do četvrtfinala osvajaju po 50 bodova.
5. Ostali: Bodovi se dalje raspoređuju među igračima koji su ispali u ranijim fazama turnira, pri čemu dobivaju manje bodova što su ispali ranije.

Općenito, što je turnir veći i što je igrač uspješniji na njemu, to će osvojiti više bodova za ATP ljestvicu. Bodovi se akumuliraju tijekom 52 tjedna, nakon čega se postotak starijih bodova smanjuje kako bi se uzeli u obzir nedavni rezultati. Ovo osigurava da ljestvica odražava trenutnu formu igrača.

Trenutna ATP lista

1.	Novak Đoković (SRB)	9,990
2.	Jannik Sinner (ITA)	8,660
3.	Carlos Alcaraz (ESP)	8,145
4.	Daniil Medvedev (RUS)	7,085
5.	Alexander Zverev (GER)	5,425
6.	Casper Ruud (NOR)	4,480
7.	Stefanos Tsitsipas (GRE)	4,030
8.	Andrey Rublev (RUS)	3,830
9.	Hubert Hurkacz (POL)	3,675
10.	Grigor Dimitrov (BUL)	3,640

U ovom trenutku Hrvatska ima samo jednog tenisača u poretku 100 najboljih tenisača svijeta, a to je Borna Ćorić koji je trenutno 34. tenisač svijeta. Nadalje, od 100. do 200. mjesta se nalazi njih trojica – Duje Ajduković (122.), Borna Gojo (134.) i Dino Prižmić (190.). Najbolje plasirani Hrvat u povijesti je Goran Ivanišević koji je u srpnju 1994. godine došao do drugog mjesta, dok su na trećoj poziciji bili Marin Čilić i Ivan Ljubičić.