Hrvatske sportašice i sportaši nastupili su na ukupno devet zimskih olimpijskih igara od Albertvillea 1992. godine. Najuspješnije Igre dogodile su se u Salt Lake Cityju 2002. kada nas je Janica Kostelić učinila silno ponosnima s četiri osvojene medalje – tri zlata i jednim srebrom. Potom su uslijedile Igre u Torinu gdje smo se dokopali tri odličja, ponovno na krilima Janice, ali i uz pomoć brata Ivice. Podjednako uspješna Hrvatska je bila i u Vancouveru 2010. godine – prvim Igrama nakon Janičinog odlaska u mirovinu…
Očekivanja su jedino išla u smjeru Ivice Kostelića. Hrvatska delegacija sastojala se od 19 sportašica i sportaša, što je bio rekord do tada (brojka izjednačena u Pjongčangu 2018.), no sva pozornost bila je usmjerena na ponajboljeg skijaša svijeta. Imali smo tu i Anu Jelušić i Niku Fleiss, ali djevojke nisu bile u pravoj formi. Ana je, čak, odskijala sasvim solidan slalom zauzevši 12. poziciju. I Natko Zrnčić-Dim je u nekim razgovorima konkurirao za medalju. Još jedno ime nam se nametalo, ali nismo bili sasvim sigurni može li ponoviti uspjeh iz 2009. kada je dohvatio svjetsku broncu. Radilo se o Jakovu Faku.
Prva medalja izvan obitelji Kostelić
Od 19 spomenutih Hrvatica i Hrvata na zapadu Kanade, prvi je u akciju izašao Jakov Fak. Bilo je to 14. veljače, na “hrvatski Valentinovo”, dan koji je predodređen za hrvatske olimpijske medalje. Uoči starta muškog sprinta u biatlonu, iz Jakovljevog tabora zacrtan je cilj – plasman među 60 najboljih kako bi se time izborio nastup u pursuitu na 12,5 km. Ovaj Mrkopljanin, čini se, sve je oduševio, čak i svoje trenere. Imao je sreću što se tiče vremenskih (ne)prilika koje su išle na ruku onima koji su krenuli među prvima. U cilj je ušao vodeći, s tri i pol sekunde bržim vremenom od Slovenca, Klemena Bauera. Oni najbolji su kiksali – Tomasz Sikora, Martin Fourcade, Halvard Hanevold. Čak je i Ole Einar Bjorndalen imao slab dan s čak četiri promašaja. Sve je to išlo na mlin Faku kojeg su do kraja natjecanja prestigla tek dvojica: zlatni Vincent Jay i srebrni Emil Hegle Svendsen. Bila je to prva nordijska medalja za Hrvatsku na ZOI i prva izvan obitelji Kostelić.
Biatlon – muški sprint
- 1. Vincent Jay (Fra) 24:07.8
- 2. Emil Hegle Svendsen (Nor) +12.2
- 3. Jakov Fak (Hrv) +14.0
- 4. Klemen Bauer (Slo) +17.4
- 5. Andrij Derizemlja (Ukr) +40.7
- 6. Jean-Philippe Leguellec (Kan) +49.8
- 7. Pavol Hurajt (Svk) +1:07.2
- 8. Bjorn Ferry (Šve) +1:12.4
- 9. Jeremy Teela (SAD) +1:13.9
- 10. Ivan Čerezov (Rus) +1:18.1
…
Eh, ti Ameri
Konačno je uspio bijeg od ozljeda. Ivica je u Vancouver sletio s mišlju da nastupi u svim disciplinama. Tako je i bilo, i to vrlo uspješno. U svih pet utrka ostvario je Top 20 plasman još jednom pokazavši raznovrsnost koju će oplemeniti 15-ak dana nakon završetka Igara osvajanjem drugog mjesta na superveleslalomu u Garmischu. Kombinacija se činila kao idealna prilika za osvajanjem prvog olimpijskog zlata. Cilj da se uđe među deset najboljih nakon spusta ispunjen je. Otac Ante bio je postavljač slalomske staze na Whistleru. Ivica je vrlo uredno prošao slalom, za razliku od Natka Zrnčića-Dima, brončanog sa SP-a 2009., koji je olimpijsku kombinaciju okončao na 20. mjestu. Osim Ivice, slalom su odlično prošli – Amerikanci. Ted Ligety, Will Brandenburg i Bode Miller zabilježili su tri najbrža slalomska vremena, a potonji od ove trojice doskijao je do zlata, svog prvog i jedinog olimpijskog. Tako je naslijedio sunarodnjaka Ligetyja na kombinacijskom tronu. Sjetimo se da je Kostelić i četiri godine ranije u Torinu bio srebrni. Eh, ti Ameri…
Alpsko skijanje – muška kombinacija
- 1. Bode Miller (SAD) 2:44.92
- 2. Ivica Kostelić (Hrv) +0.33
- 3. Silvan Zurbriggen (Švi) +0.40
- 4. Carlo Janka (Švi) +0.62
- 5. Ted Ligety (SAD) +0.90
- 6. Benjamin Raich (Aut) +1.21
- 7. Ondrej Bank (Češ) +1.27
- 8. Christof Innerhofer (Ita) +1.53
- 9. Kjetil Jansrud (Nor) +1.58
- 10. Will Brandenburg (SAD) +2.14
…
- 20. Natko Zrnčić-Dim (Hrv) +3.94
- x. Ivan Ratkić (Hrv) nije završio spust
Srebro. Treći put
Za kraj olimpijskih uzbuđenja ostao je – slalom. U osam slalomskih utrka Svjetskoga kupa te sezone, Ivica je slavio tek u jednoj (Wengen), dok se u još dvije penjao na postolje (drugi u Leviju, treći u Adelbodenu). Reinfried Herbst i Julien Lizeroux bili su za klasu iznad svih u ovoj disciplini tijekom sezone 2009./10., pa se, stoga, ovu austrijsko-francusku kombinaciju razmatralo za glavne favorite. No, eto iznenađenja. Lizeroux je prvu vožnju okončao na osmoj, a Herbst na 12. poziciji. Vodeći je Giuliano Razzoli! Za ovog 25-godišnjeg Talijana samo godinu i pol ranije rijetko tko je čuo, a onda se probio početkom 2009. na sljemensko postolje s visokim startnim brojem. Mjesec i pol prije ZOI postao je i sljemenski “kralj”, a sjajnu formu nastavio je i u Vancouveru. I to sa startnim brojem, za njega sretnim, 13.
Na kratkoj stazi imao je velikih 43 stotinke prednosti pred još jednim iznenađenjem, Mitjom Valenčičem. Naš Ivica smjestio se na četvrtoj poziciji čekajući svoju šansu za novim postoljem. Andre Myhrer, deseti iz prve vožnje, odskijao je maestralnu drugu vožnju. Vodio je sve do izlaska našeg “Profesora” na stazu. Znalo se – tko nadmaši Myhrera, ima medalju. Ivica ga je “skinuo” za 28 stotinki. No, trebalo je i formalno zaraditi novo odličje… Nakon Kostelića, nastupio je Raich zaostavši za Hrvatom više od tri desetinke. Spletom okolnosti, srebro je ponovno zasjalo oko vrata Ivice Kostelića. Treće srebro. U Sočiju će i četvrto. Samo mu nemojte reći…
Alpsko skijanje – muški slalom
- 1. Giuliano Razzoli (Ita) 1:39.32
- 2. Ivica Kostelić (Hrv) +0.16
- 3. Andre Myhrer (Šve) +0.44
- 4. Benjamin Raich (Aut) +0.49
- 5. Marcel Hirscher (Aut) +0.88
- 6. Mitja Valenčič (Slo) +1.03
- 7. Manfred Moelgg (Ita) +1.13
- 8. Julien Cousineau (Kan) +1.34
- 9. Julien Lizeroux (Fra) +1.40
- 10. Reinfried Herbst (Aut) +1.46
…
- 19. Natko Zrnčić-Dim (Hrv) +2.67
- 32. Danko Marinelli (Hrv) +8.01
- x. Dalibor Šamšal (Hrv) nije završio 1. vožnju
Rezultati ankete (Najveći hrvatski sportski uspjeh 2010.)
1. Tri medalje Hrvatske na zimskim Olimpijskim igrama – 34%
2. Europsko zlato muške vaterpolske reprezentacije – 28%
3. Europsko zlato Blanke Vlašić u atletici – 26%
4. Europsko zlato Sandre Perković u atletici – 7%
5. Europsko srebro muške rukometne reprezentacije – 5%
Najveći hrvatski sportski uspjesi po godinama od 1992. (Vaš izbor)
- 1992. olimpijsko srebro muške košarkaške reprezentacije
- 1993. obrana naslova europskog prvaka rukometaša Zagreba
- 1994. svjetska bronca muške košarkaške reprezentacije
- 1995. svjetsko srebro muške rukometne reprezentacije
- 1996. olimpijsko zlato muške rukometne reprezentacije
- 1997. Iva Majoli pobjednica Roland Garrosa
- 1998. svjetska bronca muške nogometne reprezentacije
- 1999. Barbara Jelić najbolja odbojkašica svijeta
- 2000. olimpijsko zlato Nikolaja Pešalova u dizanju utega
- 2001. Goran Ivanišević pobjednik Wimbledona
- 2002. tri olimpijska zlata i srebro Janice Kostelić u alpskom skijanju
- 2003. svjetsko zlato muške rukometne reprezentacije
- 2004. olimpijsko zlato muške rukometne reprezentacije
- 2005. tri svjetska zlata Janice Kostelić u alpskom skijanju
- 2006. Janica Kostelić najbolja sportašica svijeta
- 2007. svjetsko zlato muške vaterpolske reprezentacije
- 2008. olimpijsko srebro Filipa Udea u gimnastici
- 2009. svjetsko srebro muške rukometne reprezentacije
2010. tri medalje Hrvatske na zimskim Olimpijskim igrama
