Centar svijeta dobio je svoju olimpijsku pobjednicu. Sara Kolak u jutarnjim satima 19. kolovoza, dok su Hrvati masovno sanjali (svaka čast rijetkima s upaljenim televizorima), dosanjala je najveći san – olimpijsko zlato. U dalekom Rio de Janeiru senzacionalno je svoje koplje dobacila do 66,18 m uvjerljivo slavivši nad konkurencijom, u kojoj je bila i svjetska rekorderka, Barbora Špotakova. Te večeri u Riju, odnosno, jutra u “Lijepoj našoj”, nije bila važna velika Čehinja. Sva svjetla reflektora bila su uperena u nju – 21-godišnju Ludbrežanku, Saru Kolak.
Šou u kvalifikacijama
Istini za volju, rijetko tko, a da nije potpuno u atletici, može se pohvaliti da je čuo za ovu mladu djevojku tamo u prvoj polovici 2016. godine. Čak je bilo podosta onih koji i dalje nisu čuli ime Sare Kolak sve do trenutka kada se olimpijskim svijetom prolomila vijest o senzacionalnom zlatu. Sara je mjesec i pol prije Rija uzela broncu na Europskom prvenstvu u Amsterdamu, mimo svih očekivanja. Dobacila je koplje do svog osobnog i državnog rekorda od 63,50 m.
U Brazil je stigla s mišlju kako može do nove medalje jer, kako je i sama rekla, “nema smisla uopće nastupiti u finalu među 12 najboljih na svijetu, ako ne želite osvojiti medalju ili pobijediti”. Jasno, za to je trebalo proći kvalifikacije. Prva dva hica bila su poprilično mlaka, koplje je letjelo na manje od 56 metara, a onda je uslijedio šou. U posljednjoj, trećoj kvalifikacijskoj seriji, Sara baca na 64,30 m i time popravlja svoj i državni rekord za 80 cm! Bio je to treći rezultat olimpijskih kvalifikacija.
U samo finale krenula je puno uvjerljivije nego dva dana ranije u kvalifikacijama. Nakon prve serije bila je pozicionirana na petoj poziciji (60,89 m), još dok su suparnice, kao i ona sama, namještale “nišanske sprave”. Hicem u drugoj seriji od 62,95 m dalo se naslutiti da je izboren prolazak među osam najboljih, a u trećoj seriji on je potvrđen (63,00 m). A onda je došla sudbonosna četvrta…
Od teške operacije ramena do vrha Olimpa
U tim je trenucima bila smještena na šestu poziciju, što je bilo iznad očekivanja većine pratitelja atletike u gluho doba noći, ali ne i Sare. Koliko god pikirala visoki plasman, nije mogla slutiti kakav ju hitac očekuje. Hitac života! Čim je koplje izletjelo iz ruke, kratki uzvik izletio je iz Ludbrežanke, kao da je znala da je to to, ali je čekala i gledala pomalo u nevjerici nadajući se da ide preko onih kvalifikacijskih 64,30 m. Ma, znala je da ide. Čim se koplje zabilo u tlo, krenula je prema treneru Andreju Hajnšeku s visoko podignutom desnom rukom. Za nas promatrače, udaljene više od 9.000 kilometara od Brazila, činila se mirnom, staloženom, svjesna da su još dvije serije ispred nje. No, na semaforu je stajalo: Sara Kolak, 66.18 m, 1st place…
Do tada prvoplasirana, Sunette Viljoen, morala je riskirati u finišu finala, što joj se nije isplatilo. Morala se zadovoljiti drugom pozicijom, a do treće je, ipak, dogurala Barbora Špotakova, koja se nadala trećem uzastopnom olimpijskom zlatu, no nije očekivala da će joj na put stati 14 godina mlađa Hrvatica. Kada se samo sjetimo kakvih je problema s ramenom imala Sara, ovaj uspjeh stostruko je veći. Krajem 2014. godine morala je obaviti operativni zahvat nakon kojega je pauzirala punih 14 mjeseci. Samo pola godine kasnije, uz europsku broncu, i olimpijsko zlato sjajilo je oko vrata. Manje od godinu dana kasnije, u Lausannei je dobacila do 68,43 m. Sedmog najboljeg rezultata u ženskom koplju od 1999. godine!
Rezultati ženskoga koplja na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru
- 1. Sara Kolak (Hrv) 66,18 m
- 2. Sunette Viljoen (JAR) 64,92 m
- 3. Barbora Špotakova (Češ) 64,80 m
- 4. Maria Andrejczyk (Polj) 64,78 m
- 5. Tatjana Haladovič (Bje) 64,60 m
- 6. Kathryn Mitchell (Aus) 64,36 m
- 7. Lu Huihui (Kin) 64,04 m
- 8. Christina Obergfoll (Nje) 62,92 m
- 9. Flor Ruiz (Kol) 61,54 m
- 10. Madara Palameika (Lat) 60,14 m
- 11. Linda Stahl (Nje) 59,71 m
- 12. Christin Hussong (Nje) 57,70 m
Rezultati ankete (Najveći hrvatski sportski uspjeh 2016.)
1. Olimpijsko zlato Sare Kolak u atletici – 38%
2. Obrana olimpijskog zlata Sandre Perković u atletici – 23%
2. Olimpijsko zlato Martina i Valenta Sinkovića u veslanju – 23%
4. Olimpijsko zlato Šime Fantele i Igora Marenića u jedrenju – 12%
5. Olimpijsko zlato Josipa Glasnovića u streljaštvu – 4%
Najveći hrvatski sportski uspjesi po godinama od 1992. (Vaš izbor)
- 1992. olimpijsko srebro muške košarkaške reprezentacije
- 1993. obrana naslova europskog prvaka rukometaša Zagreba
- 1994. svjetska bronca muške košarkaške reprezentacije
- 1995. svjetsko srebro muške rukometne reprezentacije
- 1996. olimpijsko zlato muške rukometne reprezentacije
- 1997. Iva Majoli pobjednica Roland Garrosa
- 1998. svjetska bronca muške nogometne reprezentacije
- 1999. Barbara Jelić najbolja odbojkašica svijeta
- 2000. olimpijsko zlato Nikolaja Pešalova u dizanju utega
- 2001. Goran Ivanišević pobjednik Wimbledona
- 2002. tri olimpijska zlata i srebro Janice Kostelić u alpskom skijanju
- 2003. svjetsko zlato muške rukometne reprezentacije
- 2004. olimpijsko zlato muške rukometne reprezentacije
- 2005. tri svjetska zlata Janice Kostelić u alpskom skijanju
- 2006. Janica Kostelić najbolja sportašica svijeta
- 2007. svjetsko zlato muške vaterpolske reprezentacije
- 2008. olimpijsko srebro Filipa Udea u gimnastici
- 2009. svjetsko srebro muške rukometne reprezentacije
- 2010. tri medalje Hrvatske na zimskim Olimpijskim igrama
- 2011. veliki Kristalni globus Ivice Kostelića
- 2012. olimpijsko zlato muške vaterpolske reprezentacije
- 2013. svjetsko zlato Sandre Perković u atletici
- 2014. Marin Čilić pobjednik US Opena
- 2015. obrana svjetskog zlata Martina i Valenta Sinkovića u veslanju
2016. olimpijsko zlato Sare Kolak u atletici
